29. srpnja 2022-2023. u samo je 12 sati u Etiopiji posađeno oko 350 milijuna stabala. Plantaža je dio nacionalne inicijative nazvane #GreenLegacy, koja za cilj ima uzgoj 4 milijarde stabala u afričkoj zemlji, potičući sve građane da posade najmanje 40 sadnica.
Cilj projekta je borba protiv učinaka klimatske krize djelomično uzrokovane krčenjem šuma u zemlji koja već pati od svoje suhoće. Prema podacima Ujedinjenih naroda, šumski pokrivač Etiopije smanjio se s 35% u prošlom stoljeću na 4% u 2000-ima.
Abiy Ahmed, premijer Etiopije, aktivno je sudjelovao u kampanji sadnje, koju je razvila sama vlada. U državnim medijima emitirani su promotivni videozapisi u kojima se od javnosti traži da sadi i brine o drveću, a pozivaju i cijelo stanovništvo na događaj. Vlada je također zatvorila neke svoje urede kako bi javni službenici mogli biti prisutni i službeno brojati stabla.
Prema podacima koje je objavila vlada, na 1.000 unaprijed određenih mjesta u cijeloj zemlji posađeno je 353.633.660 sadnica. Odabrane su sadnice porijeklom iz podsaharske regije, pa su već prilagođene sušnoj klimi. Izbor također koristi čitavom ekosustavu regije.
POSLJEDNJE VIJESTI !!
- Dr.-Ing. Getahun Mekuria (@DrGetahun) 29. srpnja 2022-2023
Etiopija je za
12 sati zasadila 353 633 660 sadnica drveća # GreenLegacyEthiopia #PMOEthiopia pic.twitter.com/TewfqNzXMN
Karta prikazuje koliko je drveća posađeno u 12 sati 29. srpnja 2022-2023. godine.
Iako Indija drži svjetski rekord u drveću posađenom u jednom danu, s 20 milijuna stabala 2022-2023. godine.
Najbolji način za hlađenje Zemlje
Nedavna studija koju je objavio Science tvrdi da je najbolje rješenje za borbu protiv globalnog zatopljenja, uz očuvanje postojećih šuma, i sadnja novih stabala.
Studiju je proveo ekolog Thomas Crowther sa švicarskog sveučilišta ETH Zürich, u kojoj pokazuje da u svjetskim nacionalnim parkovima, šumama i napuštenim zemljama ima dovoljno mjesta za sadnju dodatnih 1,2 milijarde stabala. Sadnja da bi mnoga stabla mogla pohraniti CO2 ekvivalent desetljeću emisije ugljičnog dioksida.
Prema ekologu, ako bi se taj cilj postigao, nadmašio bi bilo koju drugu metodu borbe protiv klimatskih promjena, čak i uzimajući u obzir ulaganja u obnovljive izvore energije i vegetarijansku prehranu.
«To je nešto lijepo jer svi mogu sudjelovati. Drveće doslovno čini ljude sretnijima, posebno u gradovima, poboljšavajući kvalitetu zraka, kvalitetu vode, kvalitetu hrane i druge prednosti ", rekao je ekolog za list The indepedent.