Prebiotici, probiotici…. a sada i postbiotici
Claudina navarro
Otkrića o funkcijama mikrobiote najavljuju razvoj nove generacije terapijskih dodataka.
Prije nekoliko godina samo su stručnjaci imali potrebu znati razliku u značenju između riječi prebiotik i probiotik. Danas je to praktično stvar opće kulture. Ali znate li što su postbiotici?
Istraživanja u vodećim svjetskim laboratorijima na mikrobioti pokušavaju otkriti svojstva svake vrste bakterijske populacije, a tretmani se razvijaju na temelju živih bakterija ili prehrambenih dodataka kako bi se postigli željeni učinci.
Postbiotici pomažu u prevenciji i liječenju bolesti
Ali postoji još jedna terapijska strategija vezana uz mikrobiotu. Umjesto davanja bolesnika živim bakterijama, mogu se propisati metaboliti koje te bakterije stvaraju i opravdati njihove blagotvorne učinke.
Te tvari, ti metaboliti, su postbiotici. Nisu novi izum. Antibiotici su također postbiotički. Ali trenutno znanstvenici napreduju da je moguće terapeutski koristiti širok spektar molekula koje sintetiziraju bakterije.
Mikrobiota se distribuira po tijelu i većina nje (oko 100 milijardi bakterija, virusa, gljivica i parazita) koncentrirana je u debelom crijevu. Ali ove su brojke približne.
Postoji "tamni mikrobiom" koji treba otkriti
Nedavna istraživanja govore o "tamnom mikrobiomu" - poput tamne materije svemira - koji bi se sastojao od neodređenog broja mikroorganizama koji pripadaju arhaičnom kraljevstvu.
Teško je zamisliti koliko bi tvari sa specifičnim funkcijama u tijelu mogao proizvesti ovaj gotovo beskonačni katalog života.
Kontinuirana otkrića o utjecaju mikrobioma na zdravlje i bolesti otvorila su novo doba za medicinu.
Ljekarna s tisućama potencijalno terapijskih postbiotika
Poznata mikrobiota već ima genetsko nasljeđe koje umnožava broj gena u ljudskim stanicama za 200. Svaki gen ili skup gena tvornica je tisuće tvari koje interveniraju u svim fiziološkim procesima.
Probavni mikroorganizmi razgrađuju žučne soli, proteine i vlakna da bi proizveli vitamine i druge kofaktore koji su neophodni za zdravlje. Također stimuliraju imunitet, održavaju crijevnu barijeru u dobrom stanju i sprečavaju razmnožavanje patogenih bakterija, virusa ili gljivica.
Dobro ili loše stanje mikrobiote povezano je s bolestima kao što su crijevna upala, alergije, astma, dijabetes, poremećaji središnjeg živčanog sustava (depresija i autizam) ili neurodegenerativni poremećaji (Alzheimer, Parkinsonova bolest, multipla skleroza), pa čak i s neke vrste raka.
Nedavno istraživanje dr. Tima Spectora i Cristine Meni s King's Collegea u Londonu rasvjetljava odnos između onoga što jedemo, načina na koji mikrobiota obrađuje hranu i načina na koji se pretvara u energiju ili masnoća koja se nakuplja u tijelu, posebno oko struka.
Mogu spriječiti i liječiti pretilost i dijabetes
Spector i Meni analizirali su izmet 500 skupina blizanaca i otkrili više od 800 biokemijskih spojeva koje su proizveli mikroorganizmi. Uspjeli su prepoznati tvari koje su povezane sa tendencijom nakupljanja trbušne masti (ta tendencija podrazumijeva veći rizik od dijabetesa i srčanih bolesti).
Autori studije objašnjavaju da je moguće utjecati na proizvodnju tih metabolita kroz hranu koju jedemo, a koja pak njeguje jedan ili drugi mikroorganizam.
Ako odaberemo hranu koju vole bakterije koje sintetiziraju molekule s fiziološkom funkcijom, djelovat ćemo na procese koji održavaju zdravlje.
A kad svaki postupak postane dobro poznat, bit će moguće uzimati određenu tvar kao dodatak, kao da je riječ o vitaminu ili mineralu.
Omega-3 stimuliraju proizvodnju postbiotika
Zapravo, dodaci prehrani već djeluju na ovaj način. Spector i Menni otkrili su da su dodaci omega-3 korisni jer potiču mikrobiotu da proizvodi druge tvari, poput metabolita zvanog n-karbamil glutamat, koji ima protuupalna svojstva.
Ali ovaj blagotvoran učinak javlja se samo kod ljudi s određenom vrstom mikrobiote. Zbog toga dodaci omega-3 nekim ljudima pomažu više od drugih.
Spector i Menni trenutno pokušavaju otkriti postbiotičke metabolite koji pomažu tijelu da se učinkovito nosi s masnoćama, kako bi se mogli koristiti za liječenje pretilosti i dijabetesa.
Izbjegavajte arteriosklerozu
Druga istraživanja, koja je vodila Ana Valdes sa Sveučilišta u Nottinghamu, otkrila su da je nedostatna proizvodnja indolepropionske kiseline od strane mikrobiote glavni uzrok otvrdnjavanja arterija ili arterioskleroze. Ista tvar povezana je s rizikom od dijabetesa.
Valdes objašnjava da se proizvodnja ovog postbiotika može povećati konzumiranjem više hrane bogate omega-3 (poput lanenih sjemenki), vlaknima (prebiotici, poput voća, povrća, orašastih plodova, zobi, mahunarki …); probiotička hrana ili suplementi (s živim bakterijama) ili primanje fekalne transplantacije (ovo je još uvijek eksperimentalni tretman).
