Mi smo 7000 milijuna: pet ekoloških izazova - Ecocosas

Sadržaj:

Anonim

Svjetsko će stanovništvo dosegnuti 9000 milijuna 2043. 2050. bit će 9.300 milijuna.

U listopadu 2011. godine, stanovništvo planeta službeno će doseći sedam milijardi, o čemu će se raspravljati ove srijede u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku i koja će predstavljati ogromne izazove širom svijeta.

Stanovništvo Latinske Amerike

  • Trenutno blizu 600 milijuna, 8,6% svjetske populacije.
  • 2050. godine stanovništvo Latinske Amerike iznosit će 750 milijuna, što je porast od 150 milijuna za 40 godina
  • 2050. svjetska će populacija iznositi 9,3 milijarde
A brojka će doseći 9 milijardi u 2043. godini.

Prema UN-u, proizvodnja hrane trebala bi se povećati za 70% do 2050. godine, a jedno od velikih pitanja je kako će biti moguće prehraniti svjetsku populaciju dok se pokušava održati ravnoteža planeta.

Klimatske promjene također mogu utjecati na poljoprivredne prinose i imati negativan utjecaj na proizvodnju hrane.

UN će objaviti svoje novo stanje svjetskog stanovništva krajem listopada, ali BBC Mundo razgovarao je s Joséom Miguelom Guzmanom, šefom populacije i razvoja pri UN-ovom svjetskom fondu za stanovništvo, o nekim najmarkantnijim brojkama koje su već poznate i njegovo značenje.

Pogledajte koji će biti neki od velikih izazova u svijetu, a posebno za Latinsku Ameriku.

Proizvodnja hrane

"Povećanje proizvodnje hrane za 70% za 2011. godinu povezano je s populacijskom komponentom, ali najveća komponenta povezana je s promjenom uzoraka potrošnje", rekao je Guzmán za BBC Mundo.

Svjetska proizvodnja hrane morat će porasti 70% do 2050. godine prema FAO-u.

Razumno je očekivati ​​da će gospodarski rast u Aziji, pa čak i u Latinskoj Americi značiti povećanje životnog standarda, a time i potrošnje, rekao je stručnjak UN-a.

"Jedan od izazova je taj što možemo podržati više od 200 milijuna žena u svijetu koje imaju nezadovoljene potrebe za planiranjem obitelji."

"Očito najmanje razvijene zemlje imaju pravo na razinu razvoja i da njihovo stanovništvo nije na razini siromaštva i to će značiti veću potrošnju, ali to se razlikuje od potrošnje koja generira veće stakleničke plinove."

UN u kontekstu konferencije Rio + 20, 2012. godine, promovira koncept zelene ekonomije, kao način da se države obvežu na smanjenje siromaštva u svijetu, ali istodobno ne generirajući to sličan porast emisije CO2.

Emisije CO2.

Prema nekim procjenama, emisije jedne osobe u SAD-u danas su jednake emisijama četiri Kineza i 250 Etiopljana.

Svatko ima pravo na bolji životni standard, a time i na kvotu emisija.

Ali važnost ovih podataka varira kad razmišljate dugoročno, rekao je Guzmán.

"Volio bih misliti da Etiopljani neće imati isti obrazac potrošnje za 30 godina, jer bi bilo pretpostaviti da će živjeti u krajnjem siromaštvu."

Ako svaka osoba ima pravo na životni standard, a time i na kvotu emisija, težina emisija CO2 u zemljama s visokim stopama plodnosti bit će dugoročno puno veća.

Ne uzimajući ovo u obzir "može nas dovesti do podcjenjivanja učinka koji će rast stanovništva imati na emisije u budućnosti".

Urbanizacija

Do 2045. više od dvoje od svake tri osobe na svijetu živjet će u urbanim ili prigradskim mjestima.

Latinska Amerika ima dva velika megalopolisa s oko 20 milijuna, Sao Paulo i Mexico City.

"U sljedećih 25 godina gradsko će se stanovništvo Srednje Amerike povećati za 40 milijuna ljudi"

José Miguel Guzmán, Svjetski fond za stanovništvo Ujedinjenih naroda

„Ali da vidimo na primjer što će se dogoditi u Srednjoj Americi, gdje će se između 2010. i 2035. godine, u sljedećih 25 godina, gradsko stanovništvo povećati za 40 milijuna ljudi, a povećat će se sa 110 na 150 milijuna. Važno je vidjeti kako planiramo ovaj rast stanovništva.

Gotovo sav rast u sljedećih 40 godina na globalnoj razini bit će u gradovima, ali urbanizacija nije nužno negativan čimbenik za okoliš, smatra Guzmán.

“Koncentriranjem stanovništva stvara se ekonomija razmjera. Ako mislite na koncentriraniji model od potpuno otvorenog grada, to također može značiti da se usluge mogu pružati po nižoj cijeni ”.

Starenje

Stanovništvo Latinske Amerike starije od 60 godina udvostručit će se između 2010. i 2030.

Izazovi s kojima se svijet suočava vrlo su različiti. Zemlje poput Južne Koreje zabrinute su zbog toga što plodnost ostaje barem na razini dvoje djece, ali u Africi postoje zemlje s vrlo visokom plodnošću.

"Stanovništvo Latinske Amerike starije od 60 godina udvostručit će se između 2010. i 2030. (samo 20 godina), s 59 na 118 milijuna", rekao je Guzmán za BBC Mundo.

«Trenutno je udio ljudi starih 60 i više godina 10%, ali povećat će se na 25%; drugim riječima, jedna od svake četiri osobe u Latinskoj Americi 2050. godine bit će osoba starija od 60 godina ».

Adolescenti i obrazovanje

Širom svijeta broj mladih ljudi između 10 i 19 godina procjenjuje se na 1,2 milijarde.

“Latinska Amerika trenutno ima 110 milijuna adolescenata između 10 i 19 godina. Ali broj će se smanjivati ​​kao rezultat pada plodnosti.

Izazov, koji su azijski tigrovi već postavili, jest ulaganje u ljudski kapital kako bi se ova populacija produktivno ubacila i zemlje mogle rasti u konkurentnosti.

Latinska Amerika mora iskoristiti svoj trenutni demografski bonus za ulaganje u ljudski kapital, baš kao i azijski tigrovi, prema Guzmanu.

Prema Guzmanu, Latinska Amerika ima vrlo pozitivan scenarij za povećanje svojih ulaganja u ljudski kapital, za razliku od Afrike, gdje je adolescentna populacija u punom porastu do 2050. ili više.

"DO. Latina proživljava razdoblje demografskog bonusa, ima mladu populaciju koja ne raste snažno, populaciju starijih ljudi koja još nije toliko velika i populaciju radne snage koja je vrlo velika.

Ali ovo ne traje vječno. Ono što su azijski tigrovi učinili bilo je iskoristiti taj bonus u to vrijeme i uložiti u ljudski kapital, odnosno obrazovanje i zdravstvo.

Prema stručnjaku, Latinska Amerika je u povoljnijem položaju od, primjerice, Afrike, gdje veliki porast adolescentne populacije zahtijeva pažnju na osnovne probleme pružanja obrazovanja i zdravstva.

A. Latina je mogla učiniti nešto slično onome što je činila Južna Koreja, na primjer, gdje je ulaganje u obrazovanje bilo blizu proizvodnog procesa. Primjerice, ulagali su u inženjerske karijere povezane s proizvodnjom kućanskih aparata, ključnog izvoznog sektora za zemlju.

"Zahvaljujući tome, procjenjuje se da je 30% rasta BDP-a ostvareno zahvaljujući ulaganju ljudskog kapitala kao rezultat ovog demografskog bonusa", rekao je Guzmán.

Putem: BBCMundo