Što je kalcij i koje su njegove funkcije u tijelu
Kalcij je peti najrasprostranjeniji element na zemlji i važan je dio našeg tijela. U prirodi ne postoji u svom čistom stanju, ali je prisutan u drugim mineralima i kamenju.
U našem je tijelu prisutan u zubima, u cijelom koštanom sustavu i u nekim tjelesnim tekućinama. Prirodno je prisutan kod ljudi i životinja, ali kao i druge važne hranjive tvari, istrošen je pa ga je važno konzumirati hranom.
Osim što je važan za održavanje i jačanje zuba i kostiju, kalcij je važan i za ostale regulatorne funkcije u tijelu.
Jedna od tih funkcija je zgrušavanje krvi koja služi za zaustavljanje krvarenja. Bez zgrušavanja krvi, jednostavna ozljeda mogla bi nam uzrokovati strašno krvarenje.
Sljedeća od ovih regulatornih funkcija kalcija u tijelu je prijenos energije i impulsa kroz živčani sustav.
Apsorpcija kalcija
Apsorpcija kalcija iz hrane koju jedemo odvija se u prvom dijelu tankog crijeva. Ta se apsorpcija provodi uz pomoć vitamina D koji također konzumiramo hranom, ali i sa sunca.
Iako je ovaj proces apsorpcije vrlo važan, u najboljim slučajevima i kod vrlo zdrave osobe, najviše što apsorbiramo iz hrane je 40%. Zato je važno jesti hranu koja sadrži i kalcij i vitamin D, potonji posebno zimi.
Simptomi nedostatka kalcija
Nedostatak kalcija može uzrokovati razne bolesti, od nekih koje su jedva primjetne do drugih koje su ozbiljnije.
Najčešće bolesti i simptomi nedostatka kalcija, poznatiji kao hipokalcemija, su nedostatak sna, bolovi ili grčevi u mišićima, kvarenje i lom zuba i noktiju, gubitak kose i opći problemi s kostima.
Ovi se problemi s kostima mogu odraziti na pauze ili velike probleme poput osteoporoze i rahitisa.
Hrana koja uklanja kalcij
Hrana koja uklanja ili sprječava apsorpciju kalcija raznolika je i tako djeluje iz različitih razloga. Na primjer, hrana s puno masnoća, poput govedine ili svinjetine, može stvoriti masni plak u crijevima koji ometa i ometa apsorpciju kalcija.
Ostale namirnice koje mogu stvoriti poteškoće su cjelovite žitarice, jer sadrže puno vlakana i mogu stvoriti netopive spojeve za apsorpciju minerala.
Fitinska kiselina i fitaza prisutni u mnogim mahunarkama, u nekim žitaricama i u nekim sjemenkama također mogu spriječiti apsorpciju kalcija u tijelu. Isto se događa s oksalnom kiselinom i taninima koji su prisutni u mnogim namirnicama.
Imajte na umu da su sve ove hranjive tvari, osim životinjske masti, korisne i za druge stvari i stoga ne znači da ih ne biste trebali konzumirati, ali važno je znati.
Hrana bogata kalcijem i vitaminom D
Jasno je da je najbolji način za dobivanje kalcija jesti hranu bogatu ovim mineralom. Osim u ekstremnim prilikama, gdje je potrebno posegnuti za dodacima, zdrava osoba s raznolikom i uravnoteženom prehranom može dobiti 100% kalcija iz svoje prehrane.
Za to je važno znati hranu s više kalcija, poput one koja je navedena u sljedećoj tablici hrane bogate kalcijem:
Tablica hrane bogate kalcijem
| Hrana | Količina kalcija na 100 gr |
| Mlijeko | 125 mg |
| Sir cheddar | 721 mg |
| grčki jogurt | 110 mg |
| Maslac | 24 mg |
| Srdele | 382 mg |
| Školjke | 96 mg |
| Špinat | 120 mg |
| Kupus | 150 mg |
| Tofu | 350 mg |
| Soja (sjeme) | 277 mg |
| Slanutak | 105 mg |
| Sezam | 975 mg |
| Bademi | 252 mg |
| Sojin jogurt | 118 mg |
Hrana bogata vitaminom D
Većina hrane koja sadrži vitamin D životinjskog je podrijetla. Ovaj vitamin je prije svega prisutan u ribi, u nekim sirevima i u žumanjcima.
Najveća koncentracija ovog vitamina nalazi se u ulju bakalara.
Biljna hrana gotovo nikada ne sadrži vitamin D, osim gljiva.
Vitamin D razlikuje se od ostalih hranjivih sastojaka jer ga naše tijelo može proizvesti uz jednostavnu pomoć sunčeve svjetlosti.
Tehnički gledano, ako smo proveli dovoljno vremena na suncu, ne bi nam trebao vitamin D iz hrane, međutim postoje čimbenici koji ograničavaju izlaganje suncu, bilo da je riječ o dobu godine, dobu dana, tkaninama koje koristimo, previše aktivnosti U zatvorenim prostorima primjena kreme za sunčanje, pa čak i onečišćenje mogu ometati sintezu vitamina D, a izvor hrane je važan.
Dva najvažnija oblika vitamina D su D3 životinjskog pod nazivom kolekalciferol (najčešći u dodacima) i biljni D2 koji se naziva ergokalciferol.
Najznačajnija uloga vitamina D je u rastu kostiju, jer pomaže apsorpciji kalcija.
Također je važan u funkciji imunološkog sustava, živčanog sustava, mišića i kože. Nedavno se pokazalo da je koristan u liječenju autoimunih bolesti, poput multiple skleroze i fibromialgije.
Nedostatak vitamina D usko je povezan s rahitisom, osteoporozom, osteomalacijom, a u starijih osoba dovodi do prijeloma kostiju. Uz sunčevu svjetlost najvažniji izvori vitamina D su pojačani maslac i mlijeko, ulja od jetre ribe, jaja, klice i govedina.
Višak kalcija i njegove posljedice
Prekomjerni kalcij ili hiperkalcemija bolest je kod koje razine kalcija u našem tijelu, odražene u razinama ovog minerala u krvi, premašuju mjeru koja se smatra normalnom. Visoke razine kalcija u krvi mogu dovesti do problema poput dekalcifikacije kostiju, bubrežnih kamenaca, osim što mijenjaju funkcioniranje, u najtežim slučajevima, najvitalnijih organa ljudskog tijela, a to su mozak i srce.
