Kemija zadovoljstva nas vodi
Ignacio Morgado
Kako nas mozak tjera da opažamo i uživamo u ugodnosti života? I da se osjećamo dobro jednostavno predviđanjem dobrih stvari u budućnosti?
Užitak je ugodna i poželjna svijest . A odakle sve to zadovoljstvo?
Užici koje osjećamo nisu ni u želucu, ni u ustima, ni na koži, niti na genitalijama. Istina je da ih osjećamo kao da se nalaze u tim dijelovima tijela , ali sami po sebi nisu sposobni osjećati zadovoljstvo.
Istina je da je mozak svojom aktivnošću taj koji stvara zadovoljstvo i omogućava sve što možemo opaziti; iako ne znamo kako uspijeva učiniti da osjećamo zadovoljstvo izvan njega (na primjer, na leđima kad nas maze).
Hedonizam u mozgu
Razni dijelovi mozga sudjeluju u osjećaju užitka koji doživljavamo. Među najsrodnijim užicima možemo spomenuti prefrontalni, orbitofrontalni, otočni i cingladski korteks, a kao subkortikalna područja, između ostalih, jezgra akumenska, središnja blijeda jezgra i amigdala.
Već dugo znamo da se u bilo kojim okolnostima koje uključuju zadovoljstvo (bilo prirodno, primjerice kada jedete apetitni obrok ili umjetno, na primjer kada se mozak električki stimulira ili se konzumira lijek koji izaziva ovisnost) neurotransmiter dopamin oslobađa. Iz tog se razloga neko vrijeme smatrao neurotransmiterom ili kemijskom supstancom nagrade i užitka u mozgu.
Međutim, nova su nas istraživanja naučila da to nije istina. Ono što sada vjerujemo je da dopamin oslobođen u mezolimbičnom dopaminergičkom sustavu povećava motivacijske komponente ojačanja , njegovu poticajnu vrijednost i proizvodi želju bez izazivanja okusa ili stvarnog hedonskog utjecaja. To će reći: dopamin, umjesto da izravno izaziva zadovoljstvo, on povećava našu želju da ga osjetimo.
Ali ako dopamin nije neurotransmiter iz zadovoljstva, što je to? Ili drugačije rečeno, koja kemijska tvar aktivira regije koje omogućuju zadovoljstvo?
Sve sumnje padaju na enkefaline i endorfine , koji se nazivaju i endogeni opijati , jer su tvari proizvedene i sveprisutne u većem dijelu mozga. Njegova je prirodna funkcija generirati zadovoljstvo, na isti način na koji to čine morfij i druge tvari dobivene iz opijuma kada se konzumiraju. Odnosno, enkefalini i endorfini olakšavaju aktivaciju moždanih struktura koje generiraju ugodnu percepciju.
Dokazano je da njegova umjetna stimulacija ubrizgavanjem supstanci koje reproduciraju njegove učinke, takozvanih opijatnih agonista, u određene dijelove mozga, poput jezgre gomile, povećava, pa čak i dvostruko, hedonski utjecaj koji osjećamo prilikom konzumiranja slatkog saharoze, mjereno reakcijama na njezinu potrošnju. Pomislimo da je užitak asimiliran s hedonizmom, grčkom riječju za zadovoljstvo koja, pak, proizlazi iz one koja se koristi za slatko.
Kako iskoristiti zadovoljstvo da pojačamo svoj mozak?
Ljudi su trajni tražitelji užitka . Kao i druge životinjske vrste, to možemo postići na mnogo načina: pijenjem, jelom, odmaranjem, zagrijavanjem ili hlađenjem tijela, masažama i milovanjima, ublažavanjem boli ili somatske nelagode i zadovoljavanjem seksualnih motivacija.
Užitak je osnovna komponenta mentalnih procesa koji određuju naše ponašanje.
Ali, za razliku od drugih vrsta, možemo je dobiti i kognitivno , odnosno mentalno i intelektualno. Razvoj ljudske moždane kore nam omogućuje da uživaju u ljubavi i društvu obitelji i prijatelja; umjetničkih, književnih ili znanstvenih kreacija i otkrića; uspjeha u našim društvenim odnosima; postignuća u radu ili gospodarstvu; sportska natjecanja, zabavne aktivnosti i igre općenito.
Sve to može proizvesti i puno zadovoljstva. Ali to nije sve. Ljudi mogu uživati u sadašnjosti, čak i zamišljajući dobro koje se može dogoditi u budućnosti.
Uživanje umom
Sposobnost ljudskog mozga i uma zamisliti pozitivne posljedice svog ponašanja i omogućava nam da s nestrpljenjem uživati sada i iz tog razloga možemo uživati u unaprijed u sadašnjosti dobro što se može dogoditi u budućnosti.
To je ono što omogućuje i nama da osjećamo zadovoljstvo zamišljajući kako ćemo se osjećati dobro kad smo na odmoru na plaži, kad smo dobili posao kojem težimo, ako želimo lutrijom ili zamišljanjem izvora vode osvojiti veliku nagradu svježi kad smo žedni.
Prirodna aktivacija sustava motivacije i zadovoljstva mozga dio je homeostatske regulacije tijela . Uživanje i osjećaj užitka u jelu kada to zahtijevaju energetske potrebe tijela nešto je neophodno i biološki uspostavljeno.
Mnogi poticajni užitci, poput onih intelektualne prirode , mogu također imati blagotvornu ulogu za somatsku i mentalnu dobrobit ljudi, jer smanjuju stres i potječu od motivacije koja nas tjera da se ponašamo na prikladan način kako ne bismo naštetili Naš organizam.
A to je problem za one koji kroz nasljeđivanje, bolest ili starenje imaju manje sposobnosti da osjećaju zadovoljstvo. Moramo osjećati zadovoljstvo da bismo se osjećali dobro i postigli dobrobit. Njegov je utjecaj također vrlo važan za prilagodbu tijela na okolinu u kontroli motiviranog ponašanja, donošenja odluka, učenja i pamćenja.
Ljudi koji imaju smanjenu sposobnost osjećaja zadovoljstva također vide da im se kvaliteta života smanjuje.
Ono što se događa jest da odluke koje često donosimo svakodnevno nisu uvijek, iako se možda čini, vježba u čistoj racionalnosti. U većini njih, bez da smo to jedva primijetili, postoji važan emocionalni utjecaj ne bez ugodnih senzacija.
Koristite zadovoljstvo za donošenje boljih odluka
Razmotrite, na primjer, mentalno iščekivanje uzbuđenja i užitka postajanja vitkijim ili izglednijim i sposobnijim. Ovo iščekivanje užitka može utjecati na odluku o ograničavanju unosa kalorija. Ništa manje siguran je utjecaj koji može imati na odluku o spašavanju očekivanog osjećaja zadovoljstva koji proizlazi iz uživanja u novom automobilu ili odmora u mjestu iz snova.
Kao što vidimo s ovim primjerima i u ostalim mogućim, zadovoljstvo nas vodi svakodnevnim odlukama. I to puno više nego što mislimo.
Uobičajeno iskustvo govori nam da smo skloni ponavljati ona ponašanja koja imaju pozitivne posljedice. Ako nam se svidjelo određeno jelo u restoranu, tražit ćemo ga ponovno u novim prilikama.
U psihologiji je pojačanje ili nagrada sve ono što povećava vjerojatnost da se neko ponašanje dogodi i, u tom smislu, ništa bolje od ugodnog podražaja, nego doza užitka, za njegovo postizanje.
Primjena ugodnih podražaja nakon onih ponašanja koja želimo promovirati moćno je sredstvo za moduliranje ili promjenu ponašanja ljudi. To je ono što roditelj radi kada djetetu pokloni loptu ili računalo nakon što na ispitu dobije dobru ocjenu.
