UN predlaže da se odrekne mesa protiv klimatskih promjena
Claudina navarro
Potrošnja mesa trebala bi se smanjiti ako želimo izbjeći globalno zatopljenje koje bi nanijelo ogromne patnje.
Najnovije izvješće IPCC-a, panel od 107 stručnjaka iz 52 zemlje koji savjetuju UN o klimatskim promjenama, predlaže preobrazbu globalnog modela hrane u učinkovitu borbu protiv klimatskih vanrednih situacija.
Stručnjaci tvrde da poduzimanje mjera u nekim sektorima, a ne u drugim, neće donijeti nikakve koristi. Nema smisla zamjenjivati ulje solarnom energijom ako se održava ili povećava potrošnja mesa. Također je potrebno boriti se protiv krčenja šuma i potrošnje prirodnih resursa.
Manje mesa i manje otpada od hrane
Na području prehrane trebali bismo započeti smanjenjem rasipanja hrane. Da se hrana ne rasipa, emisije CO2, glavni plin koji uzrokuje efekt staklenika, smanjile bi se i do 10%. Trenutno trošimo gotovo trećinu ubrane hrane.
Sljedeći bi korak trebao biti zamjena mesa - u potpunosti ili uglavnom - biljnom hranom. IPCC napominje da bi prihvatljiva mesna hrana bila ona koja se proizvodi na održiv način s malim emisijama (na primjer, organsko pileće ili pureće meso).
Razlozi zbog kojih je meso neodrživa hrana su taj što njegova proizvodnja zahtjeva previše zemlje i vode, što nije dostupno za drugu upotrebu. Primjerice, za proizvodnju jednog kilograma mesa potrebno je više od 15 000 litara vode.
IPCC ukazuje da 2 milijarde ljudi već ima prekomjernu težinu. Istodobno, prema Reyesu Tiradu, istraživaču Greenpeacea, svaki deveti čovjek na svijetu ogladni. Zato nema smisla koristiti zemlju za hranjenje životinja umjesto ljudi.
Ekonomske i socijalne posljedice
IPCC panel upozorava da će, ako se odmah ne poduzmu mjere, milijuni ljudi pretrpjeti posljedice dezertifikacije, suše, valova vrućine, poplava i degradacije zemljišta. A ta će patnja uzrokovati ozbiljnu socijalnu, ekonomsku i političku nestabilnost.
"Problemi koji će proizlaziti iz klimatskih promjena u budućnosti, poput smanjenog prinosa - posebno u tropskim krajevima -, porasta cijena, gubitka kvalitete hranjivih sastojaka i poremećaja u opskrbnom lancu, sve će više utjecati sigurnosti hrane ", prema Priyadarshi Shukli, supredsjedatelju III. radne skupine IPCC-a
Mediteranska regija posebno je osjetljiva na mnoge od ovih pojava, posebno na vrućine, sušu, poplave i dezertifikaciju.
Mjere za hranu protiv klimatskih promjena
Izvještaj vladama nudi popis mjera u kojima svaka zemlja može odabrati one koje su najkorisnije na temelju njihovih socio-ekonomskih karakteristika.
Promicanje promjena u prehrani jedna je od tih mjera. Drugi su zeleni zidovi za dezertifikaciju, izgrađeni s izvornim biljnim vrstama, kao i očuvanje tresetišta, močvara, livada i šuma.
Također ističe da nije dobra zamjena energije iz ulja za biogoriva dobivena, na primjer, iz palminog ulja i drugih usjeva.
Julio Barea, voditelj kampanja za potrošnju i biološku raznolikost u španjolskom Greenpeaceu, podsjeća da ljudska bića ne trebaju meso da bi živjela i da svaka osoba može početi poduzimati mjere "sutra, kad krenemo u kupnju".
U tom smislu imajte na umu da su biljna hrana bogata proteinima mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Prehrana sastavljena od ove hrane, zajedno s povrćem i voćem, najzdravija je moguća.
Ako proteine koji su vam potrebni iz biljne hrane umjesto mesa smanjit će se površina pokrivena usjevima, moći će se hraniti više ljudi, a šume će se očuvati ili proširiti.
Uz to, smanjenje konzumacije mesa smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.
