Lobiji hrane izloženi
Ana Montes
Novi dokumentarni film "Cijena napretka" osuđuje kako velike korporacije povlače konce u prehrambenom sektoru dajući prednost svojim ekonomskim interesima nad zdravljem potrošača.
Živimo u svijetu u kojem poljoprivredno-prehrambena industrija ne želi nikakve vrste propisa. Zanima vas prodaja vaših proizvoda samo po razumnoj cijeni. A javno zdravlje nije prioritet ni industriji ni agencijama za hranu poput EFSA-e u Europi ili FDA-e u SAD-u.
Ovo je premisa za dokumentarni film Cijena napretka, koji se ovog vikenda u Madridu prikazuje na V izdanju Filmskog festivala Another Way, u njegovom filmskom ciklusu za održivi napredak.
Film predlaže da građani moraju reagirati: moramo zahtijevati transparentnost u odnosu na djelovanje lobija, jer čine sve što je moguće kako bi izvršili pritisak i odgodili propise koji bi nas mogli zaštititi od mnogih toksina prisutnih u hrani.
Cijena napretka: hrana kao roba
Agribiznis je optužen da je zarađivao novac objedinjavajući usjeve za njihov uvoz i izvoz putem velikih korporacija. Ne proizvodi samo hranu za prehranu ljudi, već i za druge namjene: tekstil, stočnu hranu, vlakna, goriva …
Uz to, moderna poljoprivreda sada je u rukama ovih velikih korporacija koje imaju insajderske informacije o usjevima zahvaljujući upotrebi satelita. To im daje ogromnu moć nad cijelom prehrambenom industrijom.
Tretiranje hrane kao globalne robe i prodaja iste najvišoj cijeni samo stvara probleme. Zbog toga u cijeni napretka, redatelja Víctora Luenga, brane da "hrana treba biti samo hrana".
GMO nisu rješenje
Sjemenske tvrtke GMO-a (genetski modificirani organizmi) dio su tehničke industrijske poljoprivrede zasnovane na monokulturama i nisu uspjele zaustaviti glad kako su obećale. Veću tržišnu snagu stekli su predstavljanjem svojih sjemenki, na primjer Bayer-Monsanto, Basf, Dupont …
Prava motivacija za genetskom modifikacijom sjemena je tržište patenata i zarađivanje novca s njima i s pesticidima koji ih nadopunjuju, jer ih samo oni mogu prodati. Nema više razloga, jadaju se u Cijeni napretka, da vjeruju da će novi GMO usjevi biti bolji od prethodnih, čak ni s genetskim uređivanjem.
Odgovor leži u organskom uzgoju
"Odgovor za budućnost poljoprivrede nije u tehnologiji, niti u genetskom inženjerstvu niti u nanotehnologiji. Odgovor je kultiviranje na najekološkiji i prirodan način", objašnjava Angelika Hilbeck u dokumentarcu. Ovaj istraživač okoliša predsjednik je Europske mreže znanstvenika za društvenu i ekološku odgovornost (ENSSER) i specijaliziran je za GMO, genetski modificirane organizme.
Iako poljoprivredna industrija želi predvidljivost da se suoči s izazovima 2050. stvaranjem novih sorti genetskim uređivanjem, "danas je ključ preživljavanja plastičnost, sposobnost brze prilagodbe promjenama u okolišu." Jer DNK, ističe, nije jedina komponenta života: ima je i više.
Hrana koja nas muči
Prema španjolskom epidemiologu Miguelu Porti, mnoga hrana koju jedemo vrlo je važan uzrok naših zdravstvenih problema. Oni su endokrini poremećaji, toksični, proupalni, a neki i kancerogeni.
" Kronične bolesti povećavaju se zbog okoliša, a ne zbog genetskih promjena", objašnjava francuski biolog Gilles-Éric Séralini koji je 2012. objavio studiju o toksičnosti RoundUpa, objavljenu 2022-2023. nakon što su je vršnjaci pregledali i potvrdili njezinu štetu. A sve je to zbog "kroničnih otrova u okolišu, stvorenih za prskanje posvuda, poput pesticida".
Glifosat, proračunati slučaj prijevare
Popularni je slučaj RoundUpa i jedne od njegovih komponenti, glifosata. No, u "Monsanto Papers" predstavljenom 2022-2023. godine otkriveno je da postoje i ostaci arsena i nafte koji nisu bili prijavljeni u RoundUp-u, optuženi za izazivanje raka. I to je da je poljoprivrednik taj koji odlučuje što otrovnim deklarira i, od svega, u RoundUpu, glifosat je najmanje štetan.
"Glifosat je slučaj čiste prijevare proračunat tijekom godina manipulirajući političarima i novinarima", tvrdi se dok ga je IARC (WHO-ova Agencija za istraživanje raka) 2022-2023. proglasio vjerovatno kancerogenim.
Naftni derivati se akumuliraju
"Mnoge tvari koje se koriste u našoj rutini ne prolaze kontrolu toksičnosti za reprodukciju, hormonalni sustav ili svoju kancerogenost", objašnjava Porta. Odnosi se na spojeve dobivene iz nafte, koji su otrovni za jetru i bubrege, te srednjeročno i dugoročno kancerogeni.
Neki od ovih spojeva nakupljaju se u tijelu i povezani su s hormonalnim, neurodegenerativnim, autoimunim i bolestima središnjeg živčanog sustava. To se događa nakon dugog vremena, više od deset godina, komentira dokumentarni film Gilles-Éric Séralini.
Herbicidi nisu učinkovitiji
Nije istina da su herbicidi sada učinkovitiji protiv štetnika. Nisu učinkoviti ni protiv čega novog, kažu na vrpci. Glifosat, Dicamba, 2,4D ili atrazin drevne su kemikalije. Ali transnacionalne korporacije imaju utjecaj više nego prije, a broj ljudi koji rade u lobijima je ogroman.
Komunikacijske agencije tvrtki i regulatornih agencija, poput EFSA-e (Europske agencije za sigurnost hrane), koja je 2022-2023. godine pokazala da 40% svojih stručnjaka ima sukobe interesa, imaju iste znanstvenike koji promoviraju njihovi proizvodi. "Zbog toga svi šalju istu poruku", ističe dokumentarac.
