"Pažnja je tajni sastojak važnih stvari u životu"
Mayra paterson
Kultiviranje pozornosti ovdje i sada sve je više potrebno za puni i sretan život, smatra stručnjak za emocionalnu inteligenciju Daniel Goleman.
Daniel Goleman proslavio se sredinom devedesetih kada je objavio Emocionalnu inteligenciju, najprodavaniju knjigu koja je nekoć svijet uvjerila u nešto što sada više pretpostavljamo: ta inteligencija također počiva u našoj sposobnosti upravljanja emocijama .
Raspon pažnje još je jedan od stupova te inteligencije, a također, i prije svega, naše razine sreće.
Živimo u svijetu punom distrakcija koje smanjuju raspon pozornosti, a to može imati negativne posljedice na učenje i izvedbu. Ali oni također mogu utjecati na našu emocionalnost, empatiju i sposobnost da osjetimo protok , odnosno da uđemo u to stanje protoka koje bi moglo nalikovati sreći i koje čovjek doživi kada se uroni u aktivnost koja nudi zadovoljstvo i užitak.
Pažnja, temeljna vrijednost Daniela Golemana
Rođen u Kaliforniji 1947. godine, Daniel Goleman odrastao je okružen knjigama svojih roditelja, obojice sveučilišnih profesora, koji su od malih nogu pobuđivali njegovo zanimanje za ljudski um i orijentalnu kulturu . Danas ovaj profesor psihologije na Harvardu ima više od desetak knjiga o psihologiji i meditaciji .
U dobi od 16 godina počeo je meditirati i danas još uvijek sat vremena meditira sat vremena prije pisanja. U svojoj knjizi Fokus (ur. Kairós) usredotočuje se na pažnju i drži da je meditacija upravo jedan od najboljih alata koji moramo trenirati.
O njezi i njenim misterijama pitali smo vas u ovom intervjuu.
Zašto briga
-Zašto je tako važno njegovati pažnju?
-Obraćavanje pažnje tajni je sastojak važnih stvari koje možemo raditi u svom životu, od dobrog rada do dobrog voljenja.
-Kakvu bismo pažnju trebali gajiti?
-Postoje mnoge vrste skrbi: koja je prikladnija, ovisi o situaciji. Za rad je potrebna koncentracija . Da biste razvili kreativnost, lutajući um, pustite ga da luta.
-Svijet koji ljudi stvaraju svijet je koji potiče odvraćanje pozornosti. Što gura ljudsko biće na ovaj put?
- Digitalna tehnologija uzrokuje mnoga ometanja i prelako nas udaljava od stvari na koje se moramo usredotočiti. Mislim da to nagriza našu sposobnost da obratimo pažnju na ono što radimo i na ljude do kojih nam je stalo.
Ključni komad vedrine
-Ljudi koji se lakše koncentriraju imaju tendenciju da budu manje osjetljivi na emocionalne turbulencije. Zašto?
-Isti moždani krugovi koji nam pomažu u koncentraciji i održavanju pažnje su oni koji nam zauzvrat omogućuju upravljanje negativnim emocijama.
-Odakle dolazi snažna tendencija našeg uma da luta?
-Čini se da je mozak dizajniran da pola vremena provodi lutajući od jedne misli do druge. Postoje razne teorije zašto se to događa, ali nitko zapravo ne zna što to uzrokuje.
Pažljivi um i lutajući um
-Kada um luta, nastoji se češće povezivati s negativnim emocijama nego s pozitivnim emocijama. Što možemo učiniti da promijenimo ovaj trend?
-Um teži povezivanju prije svega s problemima koji utječu na naše osobne odnose. Kad jednostavno zaokružimo te probleme, zabrinjavajuće ponavljajući sebi iste misli iznova i iznova kao pokvarena ploča, nigdje ne dolazimo. Da biste pronašli konstruktivno rješenje, morate se usredotočiti i razmisliti o tome koje korake možete poduzeti da se stvari poboljšaju, ostavljajući brigu iza sebe.
-Ponekad, kao što ste već rekli, lutajući um može nam ići u prilog jer favorizira kreativnost i intuiciju. Što je potrebno da to bude tako?
-Kreativne ideje nastaju lakše kada pustite da vam um odluta. Pustiti je da luta, pustiti naš lutajući um da izgubi, nema ništa loše u tome . Za razliku! Problem nastaje kad se trebamo koncentrirati i kad je lutajući um jači od nas ili kad se smiri u negativnost.
-Pažljivi um i lutanje čine se isključivima. Koji bi udio svakog od njih bio poželjan iz dana u dan?
-Nema fiksne proporcije koja se smatra boljom od druge. Ključno je obratiti pažnju na ono na što se moramo usredotočiti, a da nam um naglo ne odluta. Jednom kad obavimo ono što smo morali, lutanje umovima je u redu.
Vodite računa o empatiji
-Kako naš raspon pažnje utječe na razinu empatije?
- Empatija je oblik pažnje : onaj koji vam omogućuje da se usredotočite na drugu osobu. I to je temelj na kojem se grade zdravi odnosi. Neki tvrde da je jedan od troškova mahnite potrage za distrakcijama s kojima se danas susrećemo erozija empatije i suosjećanja. Što smo više rastreseni, to je naša sposobnost gajenja suptilnih oblika empatije i suosjećanja manje.
- Utvrđuje da empatija može imati snažan smirujući učinak protiv boli. Zašto toliko važnosti pridajemo osjećaju razumijevanja?
-Svi moramo osjetiti da smo dovoljno važni da bi nas druga osoba obratila pažnju, suosjećala s nama i razumjela nas. To je nešto što trebamo od svojih roditelja kad smo mladi, a također i od ljudi koje volimo kad postanemo odrasli. Izgradite u nama osjećaj sigurnosti.
Uđite u stanje protoka
-Zašto je lakše usredotočiti se na ono što volite, a ne toliko na ono što ne volite? Da li se vrijeme koje uspijemo zadržati može smatrati pokazateljem sreće?
-Mi se automatski povezujemo s onim što nas čini sretnima. Užitak i potpuna apsorpcija onoga što volimo emocionalni su pokazatelji stanja protoka, a jedan od ključeva za pojačavanje naše sposobnosti protoka je prilagoditi ono što radimo s onim što volimo. Koncentracija, bez obzira na to kako je mobiliziramo ili kako do nje dolazimo, pomaže nam da tečemo životom.
-U kojoj je mjeri važno odlučiti na što se želimo usredotočiti?
-Kontrola na što ćemo se koncentrirati znak je zrelosti i autonomije.
-Često se kaže da bismo trebali obratiti pažnju bez prosuđivanja. Zašto je toliko važno pokušati ne suditi?
-Teško osuđivanje sebe - ili drugih ljudi - pobuđuje negativne emocije . Međutim, mora postojati mjesta i za inteligentne ocjene, koje ne nose osjećaj krivnje poput negativnih prosudbi.
Pažljivija djeca
-Uđimo u praktičnije detalje. Inzistira na važnosti učenja djece da njeguju pažnju. Što biste preporučili roditeljima da pomognu svojoj djeci da razviju ovu vještinu?
-Ono što preporučujem je ojačati ono što znanstvenici nazivaju "kognitivnom kontrolom" kod djece. Sastoji se od sposobnosti da svoj um usredotočite na ono što treba učiniti (na primjer, domaću zadaću) i odolite iskušenju da radite druge stvari (poput igranja video igre umjesto toga). Vrlo jednostavna vježba koju se mogu naučiti djecu koja jača moždane krugove odgovorne za ovu funkciju jest usredotočiti se na disanje. No, pomaže i ako roditelji inzistiraju na tome da dijete napravi domaću zadaću prije nego što mu dopuste da igra igru.
Pažnja i stres
-Je li meditacija za odraslu osobu najbolji način za treniranje pažnje i njegovanje pažljivosti?
-Sve metode koje treniraju koncentraciju mogu biti korisne, jer veća sposobnost koncentracije pomaže u tome da se više usredotočite na dan i da bolje upravljate stresom.
-Što biste preporučili nekome tko nema vremena ili želje za meditacijom?
-Savjetovao bih onima kojima nedostaje vremena da pokušaju početi vježbati samo pet minuta. Onima kojima nije do toga, ne moraju pokušati.
Vježbajte meditaciju
-A nekome tko želi početi svakodnevno vježbati pažnju, gdje biste preporučili početak?
-Smatram prirodnijim meditirati ujutro, nakon doručka i prije početka dana.
-Kada netko počne meditirati ili vježbati tehnike svjesnosti, lako se odmah mogu pojaviti prosudbe. Kako se borite protiv te tendencije uma da neprestano prosuđuje?
-Možete mentalno zabilježiti da je ovo presuda, reći sebi "to je presuda" i zaboraviti je, pustiti tu misao i pustiti je. Koračajući dovoljno unazad da označe ove nove misli, bit će ih lakše pustiti.
-Ako se netko pokušava koncentrirati, što bi trebao učiniti kad shvati da mu je ometeno?
-Vratite pažnju na ono na što se pokušavate usredotočiti.
Pomozite tijelu
-Što možete učiniti kad se teško koncentrirate jer ne možete prestati razmišljati o onome što vas brine?
-Meditacija senzorne svjesnosti, na primjer meditacija u kojoj prolazite kroz tijelo da biste pogledali osjećaje koje imate, može vam pomoći da isključite misli o onome što vas brine.
Odmori um
-Ponekad je mentalni umor taj koji nas sprječava da se koncentriramo. Koji su najbolji načini za odmor ?
-Prvo, morate se dovoljno naspavati: čini se očito, ali mnogi ljudi odlaze neispavani . Kratki popodnevni san revitalizira mozak. Pauza ili pauza u prirodi - na primjer, šetnja parkom ili s malo vode - također može biti vrlo okrepljujuće.
-Zašto u prirodi pronalazimo mentalni odmor? Što priroda ima taj učinak?
-U prirodi nema negativnih smetnji; samo mirni krajolici. Oporavak se događa kada prijeđemo s naprezanja pažnje, u kojoj um treba ukloniti smetnje , na puštanje i puštanje da našu pažnju uhvati sve što se dogodi.
- Jon Kabat zinn jednom nam je rekao da je meditacija način voljenja. Kako pažljivost doprinosi sposobnosti ljubavi?
-Sposobnost da svoju punu pažnju posvetite drugoj osobi i ljubav usko su međusobno povezane.
