"Ljubaznost čini da se osjećamo u skladu s našim Bićem"
Silvia Diez
Razgovarali smo s Matthieu Ricardom, budističkim redovnikom koji se smatra najsretnijim čovjekom na svijetu, o prednostima meditacije za postizanje blagostanja i unutarnje slobode i hitnoj potrebi za razvojem altruističnog ponašanja za izgradnju brižnije ekonomije.
Opisali su ga kao najsretnijeg čovjeka na svijetu nakon što je eksperiment neuroznanstvenika Richarda Davidsona sa Sveučilišta Wisconsin pokazao da je aktivnost lijevog prefrontalnog područja njegove moždane kore nešto što nikada prije nije viđeno.
Ovo je područje mozga koje predisponira za dobrobit i pozitivne emocije, a ovaj budistički redovnik i iskusni meditant dosegao je raspon gama valova koji su dosegnuli -0,45, dok su razine zabilježile stotine dobrovoljaca, koji su također sudjelovali u studiji su se kretali od 0,3 (vrlo nesretni) do -0,3 (vrlo sretni).
Ricard je kasnije precizirao da je ono što je dokazano ovom studijom da kada se meditant usredotoči svoj um na dobrohotnost i altruističnu ljubav , mozak se aktivira intenziteta koji nikada prije nije primijećen.
Ako trenirate um, mozak se mijenja i osoba se mijenja
„Ako se um redovito trenira, mozak se mijenja, a mijenja se i osoba. To je plastičnost koju naš mozak posjeduje, a meditacija je trening koji nam omogućuje vježbanje pažnje, poboljšanje emocionalne ravnoteže i razvijanje dobrote ”, kaže.
Matthieu Ricard obično ne daje intervjue, ali imali smo sreće da mu je pristao poslati upitnik na koji je odgovorio prije odlaska na Himalaju, gdje živi više od 50 godina i gdje već 20 godina obavlja humanitarne zadatke u Karuni. -Schechen (www.karuna-shechen.org), dobrotvorna organizacija koja stvara obrazovne, medicinske i socijalne projekte s ciljem da ljudi u ovoj regiji imaju bolji život.
Biografija ovog Francuza najzanimljivija je. Sin je filozofa Jean-Françoisa Revela i umjetnice Yahne Le Toumelin. Školovao se za znanstvenika i radio na Institutu Pasteur u Parizu zajedno s prestižnom Nobelovom nagradom za medicinu Françoisom Jacobom. No, nakon završetka doktorske disertacije o genetici stanica, odlučio je postati budistički redovnik.
On je tumač francuskog jezika dalaj-lame i objavio je knjige s njegovim veličanstvenim fotografijama - za njega način na koji može dijeliti s drugima privilegirane trenutke ljepote koje živi u uzvišenim krajolicima Himalaje i zajedno s duhovnim učiteljima.
Autor je bestselera kao što su "Redovnik i filozof" (ur. Urano) - koji je napisao s ocem - "Beskonačnost na dlanu" (ur. Urano), "U obranu životinja" ( Ed. Kairós), „Mozak i meditacija" (Ed. Kairós), između ostalih. Njegova djela prevedena su na razne jezike i distribuirana po cijelom svijetu.
Ricard je također bio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu tvrdeći da je solidarno gospodarstvo i blagodati altruizma. Uvjerava da, unatoč onome što teorija evolucije tvrdi, niti jedna znanstvena studija ne pokazuje da je ljudsko biće sebično biće. Upravo suprotno.
Znanost pokazuje da imamo velike kapacitete za razvijanje autentičnog altruizma i da je suradnja mnogo kreativnija za postizanje visokih razina organizacije od natjecanja i individualne borbe za opstanak.
U svojoj knjizi „Ekonomija solidarnosti. Razgovori s Dalaj Lamom o altruizmu i suosjećanju "(ur. Kairós) tvrdi da su ljudi s materijalističkim vrijednostima , unatoč činjenici da ekonomska teorija osigurava da se ljudi kreću isključivo u vlastitom interesu, nesretniji, dok Ljudi sposobni za suradnju, suosjećajna i altruistična ponašanja sretniji su. Uvjeren je da ne možemo nastaviti razmišljati o sebi kao o otočnim bićima i da svijet treba okretati ekonomske sustave.
"Altruizam je jedina stvar koja nam omogućuje suočavanje s izazovima 21. stoljeća"
-Čini se da nas kapitalizam, kult sebičnosti i moći pojedinca vode do samouništenja i sve ukazuje na to da nismo sposobni modificirati svoje funkcioniranje. Jeste li optimistični u pogledu budućnosti čovječanstva? Kako se možemo riješiti egocentričnosti i pogodovati razvoju brižnije ekonomije i altruističnijeg funkcioniranja?
-Altruizam je jedini koncept koji nam omogućuje suočavanje s izazovima 21. stoljeća i kombiniranje zahtjeva koje imamo u kratkom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Jasno je da sebičnost neće uspjeti. S druge strane, učenje da više uzimamo u obzir može nas kratkoročno dovesti do gospodarstva s većom potporom, a srednjoročno pogodovati našem razvoju kao i razvoju drugih. I, dugoročno gledano, altruizam je bitan kako bi se izbjegle velike patnje za buduće generacije. Stoga je altruizam jedini koncept koji omogućava znanstvenicima - koji znaju što se mora učiniti kako bi se izbjeglo uništavanje planeta - onima koji odlučuju o politikama, socijalnim poduzetnicima koji su odgovorni za kvalitetu života građani,kao i oni koji su zabrinuti zbog zahtjeva koje imamo u kratkom roku, svi zajedno sjede za istim stolom s ciljem izgradnje boljeg svijeta. Altruizam nije plemenita utopija, pomalo naivna, to je jedino pragmatično rješenje za velike izazove koje imamo u 21. stoljeću.
-A kako se razvija manje usmjereno na sebe biće, za što on kaže da nam pomaže da budemo sretniji? Iz vaše perspektive, koji su običaji najvažniji za njegovanje unutarnje sreće i slobode?
-Ako od jutra do mraka mislimo samo "ja, ja, ja", zagorčavamo svoj život, a također i živote onih oko sebe. Suprotno tome, altruistična ljubav i dobrota najbolji su način da činimo dobro drugima i nama samima. Očito drugi cijene našu dobrotu, ali dobrota je ujedno i najbolje zadovoljavajuće stanje duha jer čini da se osjećamo u skladu s našom dubokom prirodom. Stoga je potrebno, trenirajući svoj um i kroz meditaciju, njegovati temeljne ljudske osobine koje nas čine dobrim čovjekom, sretnim čovjekom. Te osobine uključuju altruizam i suosjećanje, ali i zadovoljstvo, razlučivanje, emocionalnu ravnotežu i unutarnju slobodu.
- A to uključuje i naviku da se ne jede meso ili riba? Je li biti vegetarijanac također dobra navika imati na umu da biste bili sretniji?
-To je prije svega dobra navika postizati tuđu sreću! Procjenjuje se da ju je od pojave naše vrste na Zemlji nastanilo oko 110 milijardi Homo Sapiens. Pa, ovo je broj kopnenih i morskih životinja koje ubijamo svaka dva mjeseca kako bismo zadovoljili svoje navodne potrebe i kao da je to nešto sasvim normalno i moralno prihvatljivo. A zapravo s njom zapravo gubi cijeli svijet. Životinje su prve žrtve. Ali također gubi i naš okoliš, jer je uzgoj mesa proizvodnja drugi najveći faktor emisije stakleničkih plinova na svijetu. Ljudi također gube jer bi 800 milijuna tona žitarica namijenjenih proizvodnji mesa moglo poslužiti za prehranu 1,5 milijardi ljudi u zemljama koje proizvode ove žitarice. Konačno, prema brojnim znanstvenim studijama i prema globalnom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, redovita konzumacija mesa šteti zdravlju. Stoga je vrlo poželjno proširiti našu dobrotu na ostalih 8 milijuna životinjskih vrsta koje su naši sugrađani na ovom planetu.
-Otkrivene su brojne koristi od prakse meditacije. Ali, iz vaše perspektive, koje su prednosti najvažnije?
-Meditacija je trening uma i moramo se nositi s umom od jutra do mraka. Taj um može postati naš najbolji prijatelj ili najgori neprijatelj. Puno energije posvećujemo poboljšanju vanjskih uvjeta svog života, međutim podcjenjujemo važnost koju funkcioniranje našeg uma ima za našu kvalitetu života. Naš um je taj koji našu percepciju vanjskog svijeta i onih oko nas transformira u dobrobit ili nelagodu. Meditacija nam također može pomoći u smanjivanju promišljanja o prošlosti i tjeskobnih očekivanja budućnosti. Meditacija vam omogućuje da pronađete bolju unutarnju ravnotežu, razvijete veću otpornost i bolje upravljate usponima i padovima postojanja.
-Trenutna psihijatrija liječi anksioznost i depresiju, vrlo česte bolesti u našem zapadnom društvu, lijekovima. Kakvo je vaše mišljenje o ovome? Mislite li da bi meditacija mogla biti prikladnije sredstvo za liječenje?
-Utvrđeno je, zahvaljujući radu koji su tijekom 30 godina proveli brojni istraživači, uključujući Johna Teasdalea, Marka Williamsa i Zindera Segala, da meditacija povezana s terapijom (MBCT, kognitivna terapija zasnovana na pažnji) koja se provodi šest mjeseci smanjuje između 30 i 40% rizika od recidiva kod onih ljudi koji su doživjeli dvije epizode teške depresije. Ovaj je učinak snažan kao i droga, ali ima i prednost dugoročne zaštite ljudi. Međutim, nije riječ o suzdržavanju od uzimanja lijekova kad je to potrebno. Potreban je savjet nadležnog liječnika.
-Da imate sina ili kćer, unuka ili unuku, što biste im rekli što je život i što biste željeli prenijeti kao najvažnije u životu?
-Sa osobne razine, savjetovao bih vam da njegujete dobrotu, otvorenost prema drugome, sposobnost da se čudite prirodi i potencijalu koji svi imamo u sebi kako bismo postali bolji ljudi. Moramo uzeti mjeru ovog izvanrednog potencijala koji pruža ljudsko postojanje i iz njega izvući kvintesenciju kako bismo se razvijali doprinoseći sreći drugih i smanjujući njihovu patnju.
