"Nedostatak energije ima veze s crijevima"
Gema Salgado
Održavanje ravnoteže bakterija u debelom crijevu neophodno je za zdravlje i dobrobit. O njemu ovise živčani, hormonalni i mentalni čimbenici, kaže Xevi Verdaguer.
Psihoneuroimunologija (PNIE) integrirana je medicinska disciplina koja proučava odnos između živčanog, hormonalnog i imunološkog sustava i ponašanja ljudi. PNIE brigu o crijevnoj mikrobioti smatra osi dobrobiti i u tome se specijalizirao Xevi Verdaguer, autor knjige Transformiraj svoje zdravlje (Grijalbo, 2022-2023).
Imali smo priliku razgovarati s njim tijekom proslave I. kongresa za psihoneuroimunologiju, koji se održao u klinici Planas u Barceloni prošlog lipnja (2021.) i čiji je Xevi bio suorganizator.
-Koji su glavni znanstveni dokazi izloženi na ovom I kongresu PNIE-a?
-Paradigma zdravlja se mijenja. Nove tehnologije omogućuju nam da analiziramo ono što prije nismo mogli: disbiozu ili neravnotežu crijevnih bakterija zbog izloženosti toksinima, jesu li toksični zbog gljivica vlage, na primjer, koje utječu na ponašanje ili zbog bolesti alergijski.
Infekcije koje imamo kada nam je crijevo u ravnoteži uzrokuje da se te bakterije ponovno apsorbiraju i cirkuliraju u krvi, a dolaskom u mozak generira aktivaciju imunološkog sustava, mikroglije …
-Što rade ove mikroglije?
-Što se više aktiviraju, generira se više upala, a samim tim i više problema s ponašanjem, depresijom, tjeskobom i kroničnom boli. Studije pokazuju da ljudi s kroničnom boli ili depresijom i anksioznošću , na kraju, imaju isti neuroinflamatorni supstrat koji je također povezan s problemima kroničnog umora, Alzheimerove bolesti, demencije ili autističnih poremećaja …
-Možemo li znati je li naša mikrobiota uravnotežena ili ne?
-Možemo to saznati pomoću analitike s novim tehnikama molekularne biologije, s računalnim sustavima, a možemo analizirati i DNK bakterija , DNK gljivica, pa čak i virom, DNK svih virusa.
Prije smo mogli raditi analizu mikroskopa i provjeriti ima li kandide, ali nije se znalo puno toga drugog. Danas znamo da svi mikroorganizmi međusobno djeluju u ekosustavu koji mora biti u određenoj ravnoteži kod svake osobe, od maternice do danas.
- Što ako postanu neuravnoteženi?
-Kada neki mikroorganizmi postanu neuravnoteženi u odnosu na druge, mogu dovesti do slučajeva koji su česti poput ekcema ili vaginalnih gljivica koji se pojave nakon uzimanja antibiotika za liječenje infekcije. Na primjer, vrlo je čest problem kod žena. Ponekad se dogodi obrnuto, imaju posla s gljivicama u ustima ili crijevima i imaju streptokoknu vaginozu.
-Razumijem …
-Kada nešto promijenite, dolazi do adaptacije, a onda, kad dođe do prekomjernog razmnožavanja gljivica ili patogenih bakterija , uvijek se generira upala i ta se upala može manifestirati kao probavna patologija: iritabilno crijevo, ezofagitis, gastritis, zatvor , proljev…
Osoba koja pati od toga na kraju ima problema s koncentracijom, depresivnija je, s nedostatkom energije. Možete uzimati tablete za spavanje ili tablete od anksioznosti. Poanta je u tome što nedostatak energije ili raspoloženja ima puno veze s crijevima .
- Popravljanje crijeva je neophodno, pa … -
Da, i za poboljšanje ovog ekosustava, tako da je u ravnoteži, hrana je vrlo važna. Candidi vole prehranu bogatu šećerima i škrobom, a ako jedete više, imate više kandida. Ako jedete puno kruha i puno tjestenine, a svakodnevno jedete slatki jogurt, ali jedete i kombuču , fermentiranu hranu i vlakna iz voća i salate, održavate sve čimbenike uravnoteženima i ništa se ne događa. Zbog toga je hrana toliko važna.
-U vašoj knjizi važnost butirata privukla mi je pažnju …
-Kada jedemo vlakna i otporni škrob, imamo plinove i ti plinovi fermentiraju u debelom crijevu, ali osim plinova, kada jedemo vlakna, stvaraju se i masne kiseline kratkog lanca i važniji je butirat. Regulira upalu u crijevima i debelom crijevu, a na razini mozga djeluje protuupalno što pomaže neuroregeneraciji i neurorazvoju. Stoga je zanimljivo vidjeti imamo li dovoljno bakterija koje stvaraju butirat.
-Koje to bakterije čine?
-Već znamo što su: ljudi s depresijom nemaju ni Prausnitzii ni Roseburia . A pokazalo se da se ove dvije bakterije poboljšavaju kavom i voćem. Dakle, ako pijete kavu i voćni pektin (posebno vruć: pečena jabuka, kompot …) imate više energije, noću bolje spavate, napravite više serotonina …
-Postoje li druge namirnice koje pomažu u proizvodnji butirata?
-Da, oni koji pružaju rezistentni škrob: zelena banana, cjelovita zob, kukuruz u klipu i trputac. I pripravci otporni na probavu: mahunarke, riža ili svježe pripremljeni krumpir proizvode glukozu u crijevima i daju nam brzu energiju, idealnu za sagorijevanje tijekom vježbanja; Ali ako ih pustimo dan-dva da se hlade u hladnjaku, škrob postaje otporan na probavu i pomaže nam u stvaranju butirata.
-Kakve blagodati imaju?
-Jedeći malo ove hladne riže osjećat ćemo se zadovoljnije, osjećat ćemo se puno bolje i imat ćemo veću koncentraciju. Isto vrijedi i za mahunarke, krumpir i tjesteninu.
-Kako naša mikrobiota utječe na hormonalno zdravlje?
- Nedostatak ili suvišak estrogena je primjerice problem , a crijevo ima ključ za kontrolu da ostanu uravnoteženi. Tijekom menopauze stvara se manje estrogena, a oči i koža postaju suhe i počinje se javljati suhoća rodnice. Također počinje generirati više masnoće u trbušnom području i imati višu razinu kolesterola i šećera, kada ti problemi nisu bili iskusni prije …
-A određene namirnice pomažu u suzbijanju ovog nedostatka u menopauzi.
-Da, morate povećati:
- Hrana s estrogenim djelovanjem, poput mahunarki, lana, sezama, grožđa …
- Izoflavoni iz soje .
- Crvena djetelina ili crno cohosh su biljke koje idu dobro.
- Hmelja ili zobi.
Kada se kolesterol smanji bez ikakvog poduzimanja, to je najbolji znak da se estrogena aktivnost poboljšava.
-Neke žene ne rade s fitoestrogenima …
-Možda je to zbog raznolikosti mikrobiote. Orijentalne žene imaju raznolikiju mikrobiotu. Njih 70-80% konzumira soju i nema rizik od raka dojke ili hormonalnih problema, a ovdje se to događa samo u 30%. Dakle, mogu postojati žene koje nemaju bakterije koje znaju metabolizirati izoflavone.
Uz to, ako žena ima crijevnu disbiozu , bakterije u crijevima stvaraju enzime zbog kojih se estrogeni ponovno apsorbiraju u krv i vraćaju u jetru, umjesto da se eliminiraju izvan tijela.
-A što se onda događa?
-U jetri se stvara višak estrogena zbog čega žena ima jake bolove u razdoblju, obilna krvarenja s ugrušcima, jače iscjedak iz rodnice, ciste na dojkama, endometriozu, razdražljivo crijevo, migrene, anksioznost, fibromialgiju, kroničnu bol, autoimune bolesti …
-Koje rješenje postoji?
-Da bismo izbjegli ponovno upijanje estrogena, potrebna nam je analiza stolice i provjera bakterija i gljivica koje nisu uravnotežene. A također i ono što je svima zajedničko: moramo održavati bakterijsku raznolikost u crijevima fermentiranom hranom i hranom koja pogoduje proizvodnji butirata, poput topljivih vlakana i otpornog škroba.
Poboljšajte svoje raspoloženje kontrolom mikrobiote
Da biste izbjegli probleme s tjeskobom i depresijom, preporučljivo je održavati uravnoteženu bakterijsku raznolikost u crijevima.
Za to moramo povećati bakterije koje pomažu u fermentaciji u debelom crijevu (gdje se proizvodi 95% serotonina, neurotransmitera povezanog s blagostanjem) hranu koju jedemo i na taj način postići raznovrsniju i uravnoteženiju mikrobiotu.
Moramo jesti fermentiranu hranu poput čaja kombucha ili veganskih jogurta i sireva. Zatim, hrana poput maslina, tamne čokolade (85 ili 90% kakaa), bezalkoholno pivo, fermentirana soja, kao što su miso, tempeh i umak od soje, te fermentirano povrće.
