Više vlakana za mršavljenje: mit ili stvarnost?
Martina Ferrer
Uravnotežena prehrana bogata povrćem pomaže vam u mršavljenju, dijelom i zbog visokog sadržaja vlakana. I ne samo zato što zasićuje … Saznajte kako to funkcionira i zašto je vaš saveznik ako pokušavate izgubiti nekoliko kilograma viška.
Sigurno ste se ikad zapitali pomažu li vam vlakna u mršavljenju. Postoje ljudi koji se osjećaju napuhnuto kad povećaju unos vlakana, ali istodobno znamo da vlakna zasićuju i da ne daju kalorije … Gdje smo ostali?
Odgovor nije tako jednostavan kao da ili ne. Istina je da vlakna sama po sebi ne mršave , ali mogu vam pomoći da smršavite. Drugim riječima, ne zato što jedete više vlakana, smršavit ćete kao magijom, ali istina je da vlakna u hrani pružaju mnoge prehrambene dobrobiti.
4 razloga zašto vam vlakna pomažu u borbi s prekomjernom težinom
Ove blagodati vlakana objašnjavaju da mogu biti korisne kad treba izgubiti nekoliko kilograma:
- Poboljšava crijevni prolaz zadržavanjem vode.
- Favorizira manju apsorpciju šećera na crijevnoj razini, što posljedično smanjuje unos kalorija u tijelo.
- Vlakna se uglavnom nalaze u biljnoj hrani, a ona su siromašnija kalorijama i treba nam više vremena da ih jedemo, jer ih moramo više žvakati, pa nam daju veći osjećaj sitosti, a mi jedemo manje. Opet unosimo manje kalorija.
- I posljednje objašnjenje, ali ne najmanje važno, jest da ako imamo zdravu crijevnu mikrobiotu , ona će stvoriti tvari koje će nam pomoći da izgubimo i održimo težinu. Zapravo, studije su pokazale da se crijevna flora ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom razlikuje od flore ljudi normalne težine za njihovu dob i građu. Fermentirajuća vlakna s prebiotičkim učinkom doprinose raznolikosti i bogatstvu bakterijske flore.
U većini satiating vlakna su „ljigave”, navodi se u studiji Odjela za ljudsku prehranu na Sveučilištu Wageningen (Nizozemska).
To bi uključivalo pektin (prisutan u voću poput jabuke, grožđa, kivija ili kore citrusa), gumu guar, Psyllium, beta-glukane (čiji je glavni izvor zob) i glukomanan (neka vlakna koji se vade iz korijena konjaka, s kapacitetom da apsorbiraju 200 puta veću težinu u vodi).
U probavljive vlakna ili prebiotik uglavnom netopiva vlakna. Najistaknutiji je rezistentni škrob, posebno retrogradni ili škrob tipa 3. Postoje i sluzi prisutne u sjemenkama poput chia ili lana; fruktani šparoga i artičoka; beta-glukani iz zobi; galaktooligosaharidi iz mahunarki i pektini iz nekih plodova, posebno iz kuhane jabuke.
