Što je planetarno zdravlje i kako će nam koristiti
Ana Montes
Josep M. Antó, direktor ISGlobal-a, na COP 25 dao je inteligentan pogled na potrebu pomirenja planetarnih granica kako bi se stvorio sklad između zdravlja Zemlje i ljudske rase. Moramo hodati prema planetarnom zdravlju.
Margot Richard / Unsplash
"Zdravlje ljudi i planeta mora ići ruku pod ruku kako bi zajamčilo našu dobrobit i održivost." To je vizija koju je Josep M. Antó, direktor tvrtke ISGlobal, dao na summitu o klimatskim promjenama, COP 25. Inteligentan je pogled na potrebu pomirenja planetarnih granica kako bi se stvorio sklad između zdravlja Zemlje i rase ljudski.
Ova vizija, cjelovitija i inkluzivnija, mogla bi se primijeniti u medicini, politici, gospodarstvu i društvu za suočavanje s klimatskim promjenama. Brza intervencija u smislu integriranja zdravlja i planeta u novi koncept "planetarnog zdravlja" mogla bi izbjeći događaje koji nas vode do točke bez povratka, koja bi iznenada promijenila tijek našeg postojanja.
Zašto hodati prema planetarnom zdravlju?
Profesor Andy Haines, član Saveza za planetarno zdravlje, epidemiolog je, akademik i profesor u London School. Njegova se istraživanja temelje na politikama s niskim udjelom ugljika.
Prema njegovu mišljenju, patimo od nekih naših planetarnih ograničenja poput klimatskih promjena, a to utječe na ljudsko zdravlje. I ne smijemo zaboraviti rizike po ljudsko zdravlje zbog nebrige za planet:
- Mi smo izgubili biološke bioraznolikosti, koja utječe na gubitak ekosustava koje proizvode ljekovitog bilja.
- Klimatske promjene utječu na dostupnost pitke vode i emisije CO 2 koje zakiseljavaju oceane.
Pustinja će utjecati na kvalitetu i količinu vode koju ćemo imati na raspolaganju.
- Povećat će se zarazne bolesti , one koje životinje prenose na ljude i vektori poput Lymea, one povezane s toplinom ili alergenima.
- Uslijedit će i prisilne migracije, građanski sukobi, utjecaji na mentalno zdravlje ili osiromašenje ljudi zbog nedostatka hrane i posla.
- Oko 1 milijarde ljudi bit će izloženo toliko ekstremnoj vrućini da će u toplijim mjesecima biti opasno raditi.
Što učiniti da brigu o planetu integriramo u zdravlje?
Na to već upozoravaju izvješća UN-ovog panela znanstvenika o klimatskim promjenama (IPCC), a Josep M. Antó zatražio je da ne zanemaruje ovu točku: „Moramo hitno uključiti zdravlje planeta u političku agendu i uvesti zdravstvene sustave u prethodnica klimatskih promjena jer one nisu ”, jadao se. Rješavanje ovog problema predstavljat će vrlo velike izazove:
- Potaknite planetarnu prehranu
Flexiterian dijeta, s više povrća, voća, orašastih plodova, žitarica i sjemenki, prepolovit će otpad. Istodobno, spriječio bi smrt između 10 i 11 milijuna ljudi, jednih zbog nedostatka hrane, a drugih zbog viška.
Izvještaj UN-a GEO 6 i izvještaj EAT-Lanceta "Hrana u antropocenu" traže od nas da poduzmemo mjere kako bismo ispunili Ciljeve održivog razvoja (SDG) i Pariški sporazum. Cilj je da planetarna prehrana prehrani svjetsku populaciju od 10 milijardi ljudi kako bi se izbjegle prerane smrti i drugi problemi oko 2050. godine.
Ne uzimajući u obzir ograničenja ljudi i planeta može dovesti do povećanja bolesti i ozbiljnih problema. Liječnici poput primarne zdravstvene zaštite SEMfyc od ključne su važnosti za edukaciju pacijenta.
- Smanjite emisije CO 2 u bolnicama
Naši sanitarni sustavi proizvode između 5-10% CO 2 u svijetu. Bolnice moraju imati vodstvo koje mora biti održivo i dobro za zdravlje i planet. I mora se uložiti veliki napor u strategije ublažavanja i prilagodbe suočeni s ekstremnim učincima poput valova vrućine, posebno u sljedećih 50 i 100 godina.
Zbog toga je na ISGlobal-u Planetarno zdravlje dio istraživanja s drugim institucijama poput Sveučilišta Pompeu Fabra. "Planetarno zdravlje trebalo bi biti novo područje istraživanja koje se može primijeniti na sve politike kada donosimo zakone i kada istražujemo", predložio je Antó.
- Primijenite hrabre politike koje smanjuju štetne učinke
Važno je znati jesu li politike koje primjenjujemo najprikladnije i proizvode li negativne učinke. "Ono što nedostaje za akciju je veća politička volja i nova generacija hrabrih političara", odbrusila je Cristina Narbona, bivša državna tajnica za okoliš prije 26 godina.
Ta je politika tvrtkama dala više prostora nego što im pripada, prema Narboni: "Snaga velikih multinacionalnih kompanija prouzročila je smrtonosni ekonomski model za zdravlje planeta i ljudi."
Bivši državni tajnik za okoliš smatra da se trenutno razmišlja da BDP stvara više radnih mjesta i veći rast, ali ne smatra se da bi se ekološki problemi trebali rješavati prije usvajanja Načela predostrožnosti, kao što nalaže Agenda G30 ili ograničenja Planetariji.
Zbog toga je prikladno izraditi putokaz za usklađivanje s dekarbonizacijom i drugim mjerama od 2030. nadalje. "Građani bi trebali vršiti pritisak na političare s točnim informacijama jer imamo znanstvene dokaze da smo prešli planetarne granice", zaključio je.
