"Meditacija su vrata istinske sreće"

Ili Haleluja

Intervjuiramo Lluísa Nansena, on nam govori s autoritetom nekoga tko meditira već 25 godina. Prema Zenu, altruizam je ključ da se ostane dosljedan.

U učiteljici Lluís Nansen Salas okupljena su dva aspekta koja se često - možda zbog neznanja - smatraju antagonističkima: znanost i duhovnost. Zapravo nema kontradikcije između teoretske fizike i prakse zen-budizma .

Nansen iz Barcelone Kannon Zen Dojo, u središtu katalonske prijestolnice, svoje učenje temelji na rigoroznoj praksi zazena , sjedeće zen meditacije i njegovom usklađivanju sa svakodnevnim životom.

"Buđenje" kroz praksu zazena

-U duhovnoj praksi često se govori o "buđenju" ili "oslobađanju", na što se ti pojmovi odnose?
-Vadbom zazena stvara se dinamika s tijelom koja mijenja naš način mentalnog funkcioniranja.

Oslobađa nas navika i uvjetovanosti, koje nas uvijek ostavljaju nezadovoljnima i čine da patimo. Ova uvjetovanja utječu na našu percepciju stvarnosti, kao što se događa kada je prisutna snažna emocija, ona stvara iskrivljenu viziju, iluziju, san.

Zato govorimo o buđenju i viđenju stvari onakvima kakve jesu. Vidjeti stvari onakvima kakve jesu znači vidjeti ih kako znaju svoju pravu prirodu, koja je nebitna i nestalna. To je ono što nas oslobađa patnje.

-U Zen praksi često se govori o vježbanju bez cilja, ali istovremeno se čini da je cilj "buđenje". Možete li objasniti ovaj paradoks?
-Kada govorimo o vježbanju bez cilja, mislimo na njegovanje stava bez namjere da se postigne bilo što osobno.

Kad je u nama prisutna i najmanja namjera da nešto postignemo, naš um djeluje na uobičajeni i dualistički način, a upravo je taj način funkcioniranja jedno od uvjetovanja o kojem smo prije govorili.

Tek kada vježbamo sa stavom bez namjere da postignemo nešto osobno, naš um može ući u nedualistički način funkcioniranja i postati svjestan jedinstva sa svemirom. Ali ne smijemo se zbuniti, to ne znači da moramo činiti stvari bez smisla ili da ne možemo težiti buđenju sa svim bićima.

Kad stvari radimo s altruističkom motivacijom , nema zapreke za buđenje.

-Zašto mislite da toliko košta odgajanje navike za koju znamo da će poboljšati naše odnose i kvalitetu života?
-Ono što nam otežava njegovanje meditacije, iako znamo da će nam koristiti, jest činjenica da vjerujemo da sreću možemo postići slijedeći iluzije, iako utvrdimo da ona uvijek vode do nezadovoljstva.

Iako vjerujemo u iluzije, idemo od jedne do druge iluzije i nikada nemamo vremena za meditaciju, koja je vrata istinske sreće.

-Koje su neke od poteškoća s kojima ste se osobno susretali u održavanju disciplinirane prakse više od 25 godina i kako ste ih prevladali?
-Poteškoće s kojima sam se susrela iste su kao i kod drugih ljudi: iluzije ega.

I u nekom sam trenutku možda sumnjao u svoju sposobnost da ih prebrodim, ali nikada nisam sumnjao u praksu zazena.

-Što vam je pomoglo da budete toliko vjerni praksi?
-S jedne strane, spoznaja praznine mojih iluzija i, s druge strane, težnja da ovu praksu podijelim s drugima, učim od svog učitelja i svojih kolega i posvećujem svoje energije kako bih olakšala praksu drugih ljudi.

Potonji je postao neograničen izvor energije.

-Imate li savjet koji bi mogao biti koristan?
-Svatko tko želi njegovati stalnu i trajnu praksu mora nadići osobni interes i podijeliti tu duhovnu praksu s drugima, jer će je dijeljenjem pronaći neograničenu motivaciju koja će ga natjerati da prevlada sve prepreke i da ide čak i dalje od sebe.

-Zen praksa je ritualizirana. Zašto su rituali toliko važni u praksi? Kako nas ritual može osloboditi ako se čini krutim?
-Tjelesne geste rituala utječu na um.

Oni su dijalog između tijela i uma i pomažu nam da izađemo iz petlji um-um, koje samo generiraju patnju. Postoje mnoge predrasude o ritualima, ali glavni otpor su egotski faktori uvjetovanja, a koji nam upravo ritual pomaže u uklanjanju.

Prije odbacivanja rituala trebali bismo ga isprobati i vidjeti kakav utjecaj ima na naš um.

Lluís Nansen Salas (Barcelona, ​​1965.), zen majstor, diplomirao je teorijsku fiziku na Autonomnom sveučilištu u Barceloni.

Zen je započeo baviti se 1991. godine. 1995. zaređen je za redovnika u liniji japanskog majstora Taisena Deshimarua i Rolanda Yuna Recha, od kojih je primio prijenos - shiho - dharme u prosincu 2022-2023. godine.

Njegova znanstvena izobrazba, kao i pouzdanje u iskustvo svakog od njih, omogućuju mu da podučava dharmu iz objektivnosti i empirizma, nečega što je zapadnjačkim praktičarima lako razumljivo.

Iz Dojo Zen Barcelona Kannona (www.zenkannon.org) drži tečajeve o zen pažnji i budističkoj filozofiji. Također provodi povlačenja za sesshin zen.

Autor je knjige Zen meditacija, umjetnost jednostavnog bivanja (Ed. Viena, Barcelona, ​​2021.).