"Vegansko društvo bilo bi mirnije i pravednije"
Montse Cano
Intervju s Rosi Carro, surađuje od 2010. godine s udrugom životinja Libera, koja je Barcelonu učinila gradom "prikladnim za povrće".
Rosi Carro koordinator je kampanje u udruzi Libera (liberaong.org), osnovanoj u Barceloni 2004. Rosi, koja je započela dobrobit životinja, pridružila se ovoj udruzi 2010. godine, a njezinu grupu čini 50 aktivista.
Libera se specijalizirala za postizanje javnih politika koje znače napredak u zaštiti prava životinja i redovito surađuje s Zakladom Franz Weber.
"Veganstvo odgovara na različita pitanja koja utječu na opće dobro"
-Jedan od vaših uspjeha bio je taj što su ga vlasti Barcelone proglasile veg gradom. Što to točno znači na praktičnoj razini?
-To nije antispetična izjava. Znači da je to grad koji je prijateljski nastrojen prema vegetarijanskoj i veganskoj kulturi.
Jednostavno, ljudi koji imaju ovu opciju hrane imat će mogućnost informiranja o tome gdje mogu pronaći ovu vrstu hrane.
Prijedlog se još uvijek razvija, ali već znamo da će biti objavljen vodič za vegetarijanske i veganske restorane te će se stvoriti veg-point koji će informirati i promovirati ovu kulturu te će služiti kao sjeme za tvrtke zainteresirane za ovu vrstu poslovanja.
-Hoće li biti vegetarijanski dan u tjednu u gradu?
-Predložili smo da se na mjestima uprave koja su zainteresirana ponedjeljak proglasi danom bez mesa. To će biti opcija.
-A u školama? Postoje europski gradovi koji čak potiču škole da na jelovnike imaju vegetarijanski dan …
-Da, u Helsinkiju, ali i u belgijskim gradovima. To je u našem predstavljenom prijedlogu, ali vidjet ćemo kako će se sve odvijati.
-Je li veganstvo prehrana, filozofija ili politički stav?
-Za naš entitet veganstvo je politička pozicija.
Odgovara na različita pitanja koja utječu na opće dobro: klimatske promjene, pretilost, rak i druge ozbiljne bolesti, otimanje zemljišta od strane velikih tvrtki za kontrolu žitarica (uglavnom transgenih) koje hrane stoku, nejednakost hrane i hiper-subvencije mesa i mlijeka u bogatim zemljama, zagađenje vode, gubitak biološke raznolikosti uslijed krčenja šuma …
Sljedeće pitanje s kojim se ljudi moraju suočiti, kao moralna životinja, jest problem "drugog".
Znanost je već potvrdila da ostale životinje imaju više ili manje razvijene komunikativne i kognitivne sposobnosti, vlastite vitalne ciljeve, osjećaju bol i zadovoljstvo. Možemo li ih nastaviti iskorištavati kao da su to svojstva i proizvodni strojevi?
-Je li dijeta prvi korak ka svjesnom i etičnom veganstvu u svim područjima života?
-Svaka osoba može odabrati svoje razloge.
Zbog toga inzistiram na tome da su najvažnije javne politike, jer su one posljedica društvenog konsenzusa i one koje nas tjeraju da napredujemo kao čovječanstvo.
Okrutnost prema životinjama: bikovi, cirkusi, zoološki vrtovi, lov, stoka …
-Da li prijavljujete zlostavljanje i okrutnost prema životinjama ili ih također upotrebljavate, kao kod kućnih ljubimaca?
-Mi oslobodioci imamo moralnu barijeru vremena.
Napredak u učinkovitim pravima životinja ovisi o tome koliko dobro napreduje moral društva u kojem se nalazite. Nema rasprave da je borba s bikovima jednostavno nasilje.
Što se tiče pasa ili mačaka kao kućnih ljubimaca, ako udomite napuštenu životinju, čini se to velikodušnošću, ali ako je kupite u trgovini, potičete industriju eksploatacije.
-U Španjolskoj se barem otvoreno dovodi u pitanje borba bikova, to više nije tabu.
-Mnogi ljudi su protiv borbe s bikovima ili bika la Vege, a da nisu vegani.
Borba s bikovima je zastarjela, ona je nusproizvod prošlosti koji je još uvijek živ jer se subvencije nastavljaju.
Zapravo je Odbor za prava djeteta, tijelo koje pripada UN-u, presudio da borba bikova krši prava djece i adolescenata jer ih izlaže nasilju. Već je pozvao zemlje poput Portugala, Meksika, Perua ili Kolumbije da poduzmu mjere u tom pogledu.
-Je li to najvažnija borba?
-Borene bikova i bik Vega simboli su.
No, postoje i mnogi drugi problemi: lov, kupnja i prodaja kućnih ljubimaca, zoološki vrtovi i akvariji, ubijanje životinja radi kontrole njihove populacije, stoka, napuštanje životinja itd.
-Koje je zakonodavne promjene postigao pritisak Libere?
-Prošle godine smo dobili parlament Katalonije koji je zabranio upotrebu divljih životinja u cirkusima.
Uz to, stvorit će se zvjezdarnica za procjenu upotrebe domaćih životinja. Ako zvjezdarnica zaključi da i oni pate, uključit će ih u zabranu. Ova će studija biti vrlo važna, jer većina zemalja i općina koje zabranjuju upotrebu životinja to čine s divljim životinjama.
Ovom pionirskom studijom neće biti sumnje da domaći radnici nisu oslobođeni patnje u ovim emisijama. Zemlje koje ih nisu uključile u zabranu moći će izvršiti pregled.
-Što bi se dogodilo u 100% veganskom društvu sa životinjama koje se uzgajaju isključivo i isključivo zato što "služe" ljudima, poput bikova, svinja, pilića itd.?
-Prije pripitomljavanja ove životinje nisu postojale i ništa se nije dogodilo. Kad prestanete uzgajati životinje za konzumaciju, one će, naravno, nestati.
Pripitomljavanje drugih živih bića nešto je što ljudsko biće mora početi protjerivati. Možemo se i moramo posvetiti drugim stvarima, s toliko zastrašujućih izazova koliko imaju ljudi.
Ne znam može li ijedna domaća životinja živjeti divlje. Moguće je da će je dobiti netko s povoljnijim uvjetima. Čista prirodna selekcija bez ljudske intervencije.
-Kako zamišljate uglavnom veganski svijet?
-Rekao bih da bi vegansko društvo nesumnjivo bilo puno pravednije, mirnije i ravnopravnije.
