5 dijeta protiv raka i njihovi znanstveni dokazi na ispitivanju

Jordina Casademunt

Odnos prehrane i raka opsežno se proučava posljednjih godina. Ali koji stvarni dokazi stoje iza preporučanih dijeta?

Rak nastaje interakcijom složenih čimbenika . Pregled istraživača iz Andersonovog centra za rak u Houstonu (SAD) zaključio je da su nasljedni genetski čimbenici uzrok 5-10% karcinoma, dok uzroci okoliša čine 90%.

Stoga bismo mogli reći da se rak uglavnom može spriječiti. Procjenjuje se da bi se između 40 i 50% svih karcinoma moglo spriječiti prihvaćanjem zdravog načina života.

A ono što studije također pokazuju je važnost prehrane u prevenciji i tijekom liječenja kako bi se smanjilo ponavljanje raka.

Procjenjuje se da bi se između 32 i 35% karcinoma moglo pripisati prehrambenim čimbenicima, iako se doprinos prehrane razlikuje ovisno o vrsti karcinoma: od 10% kod raka pluća do 80% kod pacijenata. karcinomi debelog crijeva.

Što znanost kaže o svakoj dijeti i raku

Godinama postoji niz dijeta koje se reklamiraju kao antikancerogene. Pogledajmo kakav su odnos i razina njihovih dokaza.

1. Mediteranska prehrana, najviše proučavana

U nutricionista Ancel Keys primijetio u 1945 da je južna Italija je dom najvećeg broja stogodišnjaka u svijetu. Također, kardiovaskularne bolesti, široko zastupljene u SAD-u, bile su rjeđe na tom području Italije.

U studiji je Keys otkrio da je prehrana koju tradicionalno jede stanovništvo Sredozemnog mora bila siromašna životinjskim mastima i bogata voćem , povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i maslinovim uljem.

Primijećene su veze između veće potrošnje maslinovog ulja i manjeg rizika od raka dojke i kolorektalnog karcinoma. Glavni zaštitni učinci konzumacije maslinovog ulja mogu se pripisati prisutnosti mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) i fenolnih spojeva.

Najveća metaanaliza povezana s mediteranskom prehranom ikad provedena, napravljena iz dvanaest preventivnih studija i praćenih više od pola milijuna ljudi (Europska prospektivna istraga raka i prehrane), otkrila je značajno smanjenje rizika od globalne smrtnosti i manje incidencija i smrtnost od karcinoma i Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Studija PREDIMED (Prevencija mediteranskom prehranom) pružila je najkvalitetnije znanstvene dokaze koji mogu potvrditi da je mediteranska prehrana koristan standard u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti , dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, kognitivnih oštećenja i raka dojke.

2. Vegetarijanska prehrana, s još uvijek oskudnim podacima

Uključuje one koji konzumiraju mliječne proizvode i jaja (ovolacteovegetariana) i one koji slijede najstrože obrasce, bez ikakvih proizvoda životinjskog podrijetla (vegani).

To je prehrana bogata antioksidansima , mono i polinezasićenim masnim kiselinama, a trebala bi smanjiti učestalost i smrtnost od raka. Međutim, znanstveni dokazi o antikancerogenom učinku vegetarijanstva i dalje su rijetki u usporedbi s podacima dostupnim za mediteransku prehranu.

Rezultate je teško objasniti zbog velike heterogenosti između prehrambenih obrazaca definiranih kao vegetarijanstvo, što može zbuniti rezultate. No, unatoč raznolikosti podataka, ovaj način prehrane zanimljiv je i kao preventivna prehrana.

U slučaju strogih vegana, koji iz svoje prehrane isključuju sve proizvode životinjskog podrijetla, uključujući jaja, mliječne proizvode i med, važno je da ih dodaju vitaminu B ₁₂ , cinku, željezu i omega-3.

3. Dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata ili ketogena prehrana, velik potencijal

Ova se dijeta uspješno počela rabiti dvadesetih godina 20. stoljeća za liječenje bolesnika s epilepsijom , ali kao rezultat brzog razvoja novih antikonvulzivnih lijekova prestala je rabiti sve do 1996. godine zahvaljujući Američkom društvu za epilepsiju Provedena istraživanja i klinička ispitivanja, ponovno je korišten u nekoliko bolnica, postajući učinkovitiji u kontroli vatrostalnih napadaja epilepsije od mnogih novih lijekova.

Danas se otvara novim terapijskim mogućnostima , kao kod nekih vrsta karcinoma, posebno tumora na mozgu, iako još uvijek ima preliminarne dokaze.

Ketogena prehrana bogata je zdravim masnoćama iz avokada, maslinovog ulja, orašastih plodova, masne ribe, sjemenki i kokosovog ulja, umjereno bjelančevinama (ne hiperproteinom): ribu, jaja, neke mliječne proizvode i nemasno meso dajte kao protein iz životinjskog podrijetla te tofu, tempeh, orašasti plodovi i konoplja kao izvor biljnih bjelančevina.

Prehrana sadrži malo ugljikohidrata, daje prednost povrću i povrću i ograničava konzumaciju cjelovitih žitarica i voća.

Cilj je postići metaboličko stanje slično postu: tijelo proizvodi ketonska tijela iz masnih metabolita (otuda i naziv ketogene prehrane), poput beta-hidroksibutirata ili acetoacetata, kako bi dobilo novi izvor energije.

Onkolog bi trebao preporučiti poštivanje prehrane ovih karakteristika, a pacijent bi trebao imati savjete dijetetičara-nutricionista obučenog za ketogenu prehranu.

Studije ove prehrane provodile su se uglavnom na životinjama i na pacijentima s tumorima mozga, a pronašli smo i studije na drugim vrstama karcinoma, poput prostate, gušterače, karcinoma dojke i uznapredovalog raka. Studije su se uvijek provodile zajedno s kemoterapijom ili radioterapijom , pa je preporuka u početku usmjerena na te pacijente.

Studije su pokazale sljedeće:

• može izazvati epigenetske promjene (utišava onkogene i aktivira zdrave gene);
• snižava glukozu u krvi i poboljšava rezistenciju na inzulin ;
• smanjuje markere upale ;
• sprečava angiogenezu , odnosno sprječava stvaranje novih krvnih žila, nešto što je neophodno za rast stanice karcinoma;
• povećava GABA , neurotransmiter koji ima bitan opuštajući učinak;
• ima pro-apoptotsko djelovanje ili, drugim riječima, pogoduje staničnoj smrti;
• povećava razinu glutationa u zdravim stanicama;
• povećava oksidativni stres tumorske stanice.

Ne liječi sam po sebi i ovu dijetu ne treba preporučivati ​​svima s onkološkim procesom. Jedan od mitova koji kruži jest da se sam bori protiv raka, ali ne postoji studija koja bi podržala ovu tvrdnju.

Zapravo, provedene studije zaključuju da pruža sinergijski i zaštitni učinak zajedno s uobičajenim tretmanima karcinoma u kemoterapiji i radioterapiji.

4. Alkalna prehrana, još nema dokaza

Teorija alkalne prehrane temelji se na postojanju niza namirnica koje zakiseliti mokraću, kao što su meso, riba, sir, jaja, rafiniranog šećera, orašastih plodova i kakao; i hrana koja se alkalizira, poput povrća i voća.

Ovoj dijeti pripisana je sposobnost modificiranja pH urina i izbjegavanje zakiseljavanja tijela, najoptimalnijeg okruženja za razvoj tumorske stanice. Ali alkalniji pH urina ne osigurava alkalizaciju izvanstanične okoline .

Stvarnost je takva da osnovi ove prehrane nedostaju znanstveni dokazi , posebno ako uzmemo u obzir istraživanje dr. Otta Warburga, koji predlaže da je stanica raka ta koja stvara kiselo okruženje za razvoj, a ne obrnuto.

5. Terapijski post, vrijedan u prevenciji i za povećanje dugovječnosti

U našem društvu postoji uvjerenje da nas post slabi i usporava metabolizam. Ali znanstveni dokazi pokazuju da je periodični post zdrava rutina .

Ima antiaging blagodati , pomaže u povećanju energije i mentalne jasnoće te promiče hormonalnu ravnotežu.

Uz to, smanjuje markere upale i autofagocitoze ili popravka stanica; poboljšava razinu glukoze u krvi, lipide u krvi i plastičnost neurona.

S druge strane, stručnjaci poput Valtera Longa (sa Sveučilišta Južne Kalifornije), Thomasa Seyfrieda (iz Bostona), Dominga D'Agostina (sa Sveučilišta Južne Floride) i Instituta Max Plank pokazuju da post može igraju važnu terapijsku ulogu u liječenju raka: usporavaju rast tumora , ubijaju stanice raka, poboljšavaju učinak kemoterapije i učinkovitost terapije zračenjem te smanjuju nuspojave.

Naravno, post uvijek treba nadgledati i procjenjivati ​​zdravstveni radnik .