"Biljna prehrana dobra je za srce"
Paula Gonzalez
Istraživač i kardiolog Ángela López Sainz govori nam o najboljoj prehrani za kardiovaskularno zdravlje i o tome kako je moguće da proizvođač kobasica među ostalim sponzorira Španjolsku zakladu za srce.
Dr. Angela López Sainz
Godina je veganstva, bez sumnje. Časopis Economist opisao ga je u siječnju kao uzlazni trend za ovu 2022-2023. godinu, a jedna od najuspješnijih kampanja u Europi, Veganuary, potvrdila ga je početkom travnja: više od četvrt milijuna ljudi pridružilo se izazovu prehrane veganska tijekom mjeseca siječnja.
Većina, 46%, to je učinilo iz zdravstvenih razloga, pa smo razgovarali s istraživačicom i liječnicom Ángelom López Sainz, pomoćnom liječnicom u slikovnoj jedinici kardiološke službe Sveučilišne bolnice Vall d'Hebron Barcelona.
Ángela López: "Biljna prehrana može preokrenuti određene kardiovaskularne bolesti"
Koliko dugo ste veganka i zašto, Angela?
Vegan manje vremena, ali vegetarijanac već 5 godina. Također, gotovo da nisam jeo meso gotovo 10 godina.
Na što trenutno usredotočujete svoje studije i istraživanja?
Studirao sam medicinu specijalizirajući se za kardiologiju. Moje je podrijetlo uglavnom kliničko i istraživačko, tako da se moje svakodnevno sastoji uglavnom od njege i upravljanja pacijentima koji pate od srčanih bolesti, kako genetskog porijekla, tako i onih uzrokovanih uglavnom štetnim životnim stilom.
Je li biljna prehrana povezana s boljim zdravljem kardiovaskularnog sustava? Što do sada znamo?
Bez sumnje. Biljna prehrana sama po sebi sadrži malo zasićenih masnoća i bogata vitaminima i antioksidansima. Zapravo ga preporučuju i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska zaklada za istraživanje raka kako bi se spriječile obje kardiovaskularne bolesti, poput raka ili dijabetesa. Obje organizacije naglašavaju potrebu prehrane temeljiti na povrću i ograničiti, posebno, konzumaciju crvenog mesa.
Tijekom posljednjih 5 godina objavljeni su znanstveni članci koji pokazuju blagodati biljne prehrane. Liječnici kao što su Dean Ornish i Caldwell Esselstyn dokazali su svojim studijama da slijeđenje biljne prehrane s malo zasićenih masnoća, bogatih složenim ugljikohidratima i u osnovi biljnih bjelančevina, te promjena nekih životnih navika (pokretanje tijela na najmanje 30 minuta dnevno), može čak preokrenuti napredovanje određenih kardiovaskularnih bolesti
Koji, na primjer?
Posebno mislim na sve one sekundarne od aterosklerotske bolesti, poput infarkta miokarda i napredovanja oštećenja do stanja zatajenja srca, što podrazumijeva prijam nakon prijema i polifarmaciju.
Kako bismo mogli nastaviti proširivati studije kako bismo vidjeli vezu između veganske prehrane i dobrog kardiovaskularnog zdravlja?
Do sada je većina objavljenih kliničkih studija bila usmjerena na procjenu blagodati biljne prehrane, kao globalnog pojma. Istina je da je mnogo manje dokaza o tome što je strogo veganska prehrana. Stoga mislim da to treba znanstveno potvrditi. Pogotovo u današnje vrijeme u kojem su izašli na vidjelo mnogi komentari važnih "influencera" koji izjavljuju da napuštaju veganstvo iz zdravstvenih razloga.
Je li logično da Campofrío sponzorira Španjolsku zakladu za srce?
Udruge poput španjolske zaklade za srce sponzoriraju ultraprerađene mesne tvrtke poput Campofrío, kakvo je vaše mišljenje o tome?
Očito ne branim ovaj stav, jer vjerujem da to uzrokuje gubitak vjerodostojnosti poruka koje dajemo na našim konzultacijama. Razumijem da u vrijeme kada proživljavamo ekonomsku krizu, sve ove vrste zaklada traže neku vrstu subvencije od vanjskih tvrtki, ali njihov bi se nadzor trebao pažljivije pratiti.
Često se žali da u bolnicama postoje jelovnici loše kvalitete za bolesne, što može biti tipični jelovnik i kako bismo ga mogli poboljšati?
Izrazi poput "pothranjenog zdravlja" trenutno su na usnama svih stručnjaka. Slike na televiziji i društvenim mrežama pokazuju da jelovnici koji se daju stacionarima ostavljaju mnogo željenog. I ne govorimo o "estetici", ali mnogo puta na etažama za hospitalizaciju vidimo kako jelovnik ostavlja mnogo želja u pogledu prehrambene kvalitete. Po mom mišljenju, proizvodi poput prerađene hrane ili crvenog mesa s visokim udjelom zasićenih masti trebaju biti zabranjeni. Maslaci, džemovi s visokim udjelom šećera, sokovi od opeke, peciva ili naresci također bi trebali nestati s pladnjeva za pacijente. Kako bi trebali biti? Jednostavno je: više voća, više povrća i više mahunarki.
"Na podovima za hospitalizaciju vidimo kako jelovnik ostavlja mnogo želja u pogledu prehrambene kvalitete"
Ključevi kardiovaskularnog zdravlja
Kako možemo održati dobro kardiovaskularno zdravlje? Koji su ključevi?
Samo povećanjem konzumacije voća i povrća povećavamo mogućnosti. Suprotno tome, konzumacija mesa i druge hrane životinjskog podrijetla pokazala je da, vjerojatno zbog visokog udjela zasićenih masnoća, potiču razvoj kolesterolskog plaka u krvnim žilama. Uz to, ova vrsta hrane povećava izloženost antibioticima, živi i drugim teškim metalima te ksenoestrogenima u ribi i kancerogenim tvarima u mesu koji nastaju kuhanjem na visokim temperaturama.
Koje su glavne kardiovaskularne bolesti u španjolskoj populaciji?
Prema najnovijim podacima, cerebrovaskularne bolesti općenito, a posebno ishemijska bolest srca, glavni su uzroci smrti u našoj populaciji. Vrlo je rijetko pronaći nekoga tko ne zna ili je čak u rodu s nekim tko je pretrpio srčani udar.
Iako se puno govorilo o niskim stopama kardiovaskularnih bolesti i raka među stanovnicima Mediterana, ono što se zapravo misli je da su one niže nego u drugim razvijenim zemljama poput SAD-a. Međutim, stope kardiovaskularnih bolesti na Sredozemlju znatno su veće od stopa ruralnih Kineza ili, na primjer, Tarahumara Indijanaca iz sjevernog Meksika, koji slijede gotovo isključivo biljnu prehranu.
"Najniže stope kardiovaskularnih bolesti nalaze se, na primjer, među Tarahumarom, koji slijede gotovo isključivo biljnu prehranu."
Imaju li smisla preporuke za opću populaciju u vezi sa zdravljem kardiovaskularnog sustava?
Naglasak na čimbenicima rizika u našoj struci je neizgovoreni ustupak. A ovo što zvuči tako tehnički, toliko smo umorni od sluha: izbjegavanje duhana i neaktivnog života, a prije svega slijeđenje "zdrave" prehrane. To su vrlo općenite preporuke koje se očito moraju prilagoditi svakom konkretnom pacijentu i svakoj patologiji. No ono što je jasno jest da nikada iz usta kardiološkog stručnjaka nećemo čuti da moramo povećati unos crvenog mesa ili prerađenih proizvoda.
Kako možemo biti odgovorniji što se tiče širenja poruke široj populaciji? Kakve poruke moramo izbjegavati davati?
U eri smo novih tehnologija, gdje svatko može širiti mišljenje o bilo kojoj temi i utjecati na javno mnijenje. Ali što se tiče zdravlja, mislim da bi ovo trebalo biti više ograničeno. Liječnici specijalisti, nutricionisti ili ljudi sa znanstvenim iskustvom trebali bi voditi preporuke o tome što jest ili nije zdrava i nutritivno cjelovita prehrana.
