Ekolozi traže da se pesticidi prepolove

Ana Montes

Španjolska vlada nema plan za smanjenje upotrebe opasnih pesticida. Iako ih Francuska namjerava 2025. godine smanjiti za polovicu, kod nas se potrošnja svake godine povećava za 5%.

Španjolska je drugo najveće poljoprivredno gospodarstvo u Europi, ali to je zemlja koja troši najviše pesticida i najviše zaokruživanja (glifosata), koju je SZO 2022-2023. godine navela kao moguću kancerogenu tvar, a u SAD-u zbog svoje povezanosti dobiva osuđujuće presude s slučajevima karcinoma.

Europska direktiva o održivoj uporabi pesticida postoji (ako je to moguće) od 2009. godine, ali kod nas svake godine povećavamo njegovu upotrebu za 5% i ne poštujemo zabranu prskanja usjeva iz zraka.

Ekolozi u akciji traže 50% manje pesticida

Organizacija Ecologistas en Acción poslala je svoje Prijedloge za spas planeta političkim skupinama pozivajući ih da smanje pesticide za najmanje 50% do 2023. godine, nešto što je Danska već učinila i čemu Francuska teži postići 2025. godine.

Plan koji je izradila španjolska vlada je loš, s površnim ciljevima koji ne donose značajne promjene za smanjenje pesticida u našoj zemlji, kritizirali su. Ekolozi smatraju da bi europska direktiva trebala biti snažnija i svim zemljama nametnuti određenu kvotu smanjenja pesticida, vremenski period u kojem se mora pridržavati te sankcije za one koji to ne učine.

Španjolska također nije primijenila sustav za prikupljanje podataka o trovanjima zbog upotrebe ili gutanja pesticida - uzrokuje 200.000 godišnje u svijetu - ili za recikliranje opasnih spremnika s pesticidima (samo 56% se oporavi).

Kako bi se smanjila potrošnja pesticida, Europska unija preporučuje dugi plodored 6, 7 ili 8 godina, upotrebljavati poljoprivredne sorte otporne na štetnike i koristiti pesticide samo ako nema drugog manje štetnog rješenja.

Endokrini poremećaji u pesticidima, opasnost

Mnogi pesticidi su endokrini poremećaji - hormonski poremećaji - i promiču bolesti poput dijabetesa, metaboličkih bolesti, problema sa štitnjačom, pretilosti, neplodnosti i raka.

Problem je u tome što ne unosimo samo jedan pesticid, već mnogo u svaku hranu, a učinak ovog "koktela" nije poznat. Ne postoji minimalna sigurna doza, jer djeluju poput naših hormona: na beskonačno malim razinama.

Zbog toga "vlasti ne štite zdravlje", prema Pilar Galindo, članu Španjolskog društva za ekološku poljoprivredu (SEAE).

Insekti su najviše pogođene životinje

Pesticidi nisu samo rizik za zdravlje ljudi. Također su prijetnja biološkoj raznolikosti. Insekti su živa bića koja najviše propadaju, posebno oprašivači.

"Danas je na svijetu već 76% manje letećih insekata, a trećini prijeti izumiranje, što bi sve moglo nestati za stoljeće", objasnio je Koldo Hernández, voditelj toksične kampanje Ekologa u akciji, odjekujući rezultata metaanalize profesora Francisca Sánchez-Baya sa Sveučilišta u Sydneyu (Australija). "Bez insekata nema budućnosti poljoprivrede", dodao je.