"U borbi protiv endokrinih disruzera sve treba učiniti"
Ana Montes
Dr. Nicolás Olea kritizira nedostatak interesa za ograničavanjem upotrebe tvari koje mijenjaju naše hormone i poziva društvo na mobilizaciju.
Foto Juliane Liebermann na Unsplash-u
Profesor Nicolás Olea, koji je upravo objavio knjigu Oslobodi se toksičnih sredstava (Uvodnik RBA), jedan je od vodećih stručnjaka u proučavanju utjecaja endokrinih poremećaja na naše zdravlje. Sa Sveučilišta u Granadi proučava kako te tvari mijenjaju naš hormonalni sustav i uzrokuju kvarove, pa čak i metaboličke bolesti.
Kroz kožu i krv endokrini poremećaji dopiru do različitih organa i tkiva jer su u svemu: u hrani kroz pesticide, u proizvodima za čišćenje, kozmetici, ambalaži za hranu (također u proizvodima za djecu), ulaznicama kupnje … Ove je godine njegov tim otkrio bisfenol A čak i u dječjim čarapama.
Iskoristivši njegovo vrijeme na posljednjem izdanju Biocultura Madrid , razgovarali smo s dr. Oleom o imperativu zakonodavstva za borbu protiv endokrinih poremećaja. "Netko mora nešto reći o upotrebi ovih zagađivača", tvrdio je u svom govoru na ovu temu.
Mobilizirati protiv endokrinih disruptora
-Predložili ste uspostavljanje zajedničke društvene akcije za zaustavljanje endokrinih poremećaja. Postoji li strategija?
-Ovaj prijedlog za socijalno djelovanje bijesna je reakcija , jer se vladine mjere uvelike odgađaju. Još nema strategije …
Nadali smo se da će ih Bruxelles nametnuti, jer je Europski parlament od 2012. tražio da se utvrde kriteriji za otkrivanje hormonski aktivnih spojeva . Ali 2022-2023. to tek treba učiniti.
-Neki stručnjaci održavaju sastanke o endokrinim disruptorima već 23 godine. Zašto ne donose više plodova?
-Da, i radimo ih svakih šest mjeseci. Ali sada je Europa organizirala prvi europski sastanak endokrinih poremećaja kada ga održavamo svakih šest mjeseci već 23 godine. Čine to kako bi novi parlamentarci bili svjesni ovog problema i donijeli odluku o djelovanju u sljedeće 4 godine.
-Onda ima nade?
-Sad nam je potrebno socijalno osnaživanje: majke, očevi i ljudi koji imaju ekološke obveze zahtijevati mnogo strože propise .
-A tu je i slučaj žive …
-Da, u konzumaciji velikih plavih riba kao što su plavoperajna tuna, pasji pas, sabljarka, car i štuka. Europska komisija izvršila je pritisak na španjolsku Agenciju za sigurnost hrane da savjetuje da se ne konzumira kod djece mlađe od 10 godina ili žena koje žele zatrudnjeti ili su trudne jer na ovo upozorenje o unosu žive kasnimo 10 godina. A kadmij i olovo imaju velik utjecaj na dječji neurobehevioralni razvoj i inteligenciju.
To je strašno! Na kraju će se davati preporuke za ribu slične onima za konzumaciju alkohola. Da biste smanjili izloženost tim metalima, najbolje je ograničiti unos.
-Kako je završilo more puno žive?
-Za industrijske aktivnosti i odlaganje industrijskog otpada na Mediteran i Atlantik dok se ne vidi njegova toksičnost. Živa u termometrima je mineral i nije otrovna, ali je metil živa koja se organizira spajanjem organskih molekula.
Više ne možemo čistiti more, ali možemo ograničiti konzumaciju najkontaminiranije ribe.
Hitnost regulacije endokrinih disruptora
-Što je preostalo za reguliranje?
-Sve. Na tržištu su tisuće endokrinih ometača (bliskenoni, ftalati …), ali oni nisu regulirani. Europska unija, unatoč inzistiranju Europskog parlamenta, nije regulirala nijedno hormonsko djelovanje, već kancerogeno, mutageno ili reprotoksično djelovanje.
Kažu da će 2022-2023. godine zabraniti termalne karte s bisfenolom A i premazivanje bisfenolom A spremnika za djecu mlađu od 3 godine. To su vrlo, vrlo rijetke i vrlo kasne mjere, koje izostavljaju potencijalno trudnice.
"Europska unija, unatoč inzistiranju Europskog parlamenta, nije regulirala nijedan endokrini poremećaj zbog njihove hormonalne aktivnosti."
-Uklanjanje nesigurnih proizvoda izvedivo je: Francuska je to učinila 2022-2023. godine …
-Točno, ali Francuska ne proizvodi bisfenol A, a Španjolska proizvodi 60% europske proizvodnje u tvornici u vlasništvu grupe Šabić iz Cartagene. Oni su nedodirljivi. Proizvode 500 milijuna kilograma bisfenola A. Svejedno, tamošnji su ljudi, iako imaju nepovjerenja u ono što izlazi iz tvorničkih dimnjaka, jednako izloženi kao u Madridu ili Barceloni jer je bisfenol A u potrošnim materijalima .
-U ovom najnovijem izdanju BioCultura predstavljeno je novo ekološko pakiranje. Postoje li već stvarno zelene plastike?
-Predstavljena je ekoplastika Instituta za plastično inženjerstvo u Valenciji. Ali nisu konačni. Oni eksperimentiraju. Podsjećali su me na molekularne biologe kad govore o raku i obećavaju čudotvorni lijek za deset godina.
- Kaže da imamo problem s regulatornom toksikologijom koja uzima u obzir samo regulatorni sustav odraslih, ali ne i dječji … -
Regulatorna toksikologija je devetnaesto stoljeće, a znanje je iz 21. stoljeća. Regulatorne agencije zaostaju za onim što je nauka proizvela.
Toksikologija se radila samo za bijele muškarce, ali 90-ih su naučili da će morati uzeti u obzir i žene s drugačijom fiziologijom, različitim skupom masti i drugačijom hormonalnom aktivnošću. Tome se dodaje da također ne postoji regulatorna toksikologija za djecu, embrije i fetuse, koji su ranjiviji.
Sva endokrina istraživačka prtljaga još nije uključena u uredbu, iako smo u 23 godine zahtijevali uspostavljanje posebnih testova hormonalne aktivnosti koji služe za identificiranje endokrinih poremećaja . Iako su testovi dostupni, oni se ne primjenjuju. Industrija nerado govori da je bisfenol A estrogen.
-Kao kad izbjegavate prepoznati efekt koktela?
- Bez sumnje, riječ koktel veliki je tabu . Maksimalne razine ostataka napravljene su za rajčicu, ali ne i za dnevni meni. Ne obuhvaća stvarnost izložbe, koja je miješani miks, koktel.
Djeca, među najugroženijima
-A tko kontrolira prisutnost ometača u Europi?
- Nitko to ne radi. Nitko to ne kontrolira. Da usporimo stvari, ništa gore od odbora stručnjaka. Neki dan sam primio poruku Europskog odbora za nove rizike zainteresiranog za okupljanje stručnjaka koji će proučavati prisutnost bisfenola A u dječjim čarapama. Prema Odboru za zaštitu potrošača i pravde, budući da su čarape analizirane u našem istraživanju europske, činjenica da ih djeca sisa izaziva zabrinutost da su u tekstilu pronašli endokrine poremećaje.
-Rak djece je jedna od bolesti koja najviše raste … Koji čimbenik rizika najviše utječe na njegov razvoj?
-Kemijski dio. Danas kemikalije možemo vrlo dobro kvantificirati jer ih imamo u mokraći i to su markeri proizvoda kojima smo bili izloženi. Zato nam nisu odsjekli glave kad smo objavili da se 100% španjolske djece popiški u plastiku.
I zato su neophodni propisi za djecu. Postoje prozori izloženosti s većom osjetljivošću za pojedince kao što su: trudnoća, dojenje, sekundarni spolni razvoj, pubertet i menopauza, jer pravila igre u tim fazama nisu ista. No, prvo što nedostaje je znanje kliničara i liječnika o rizicima za okoliš.
-Što bi liječnici trebali cijeniti?
-Gdje pacijent živi i radi, kako bi se procijenilo je li izložen određenim čimbenicima okoliša, poput onečišćenja zraka ili određenih navika u potrošnji. To je neophodno za prvu dijagnozu, pa čak i kada želimo znati podrijetlo tumora.
-70% učinaka endokrinih poremećaja javlja se u žena. Možemo li razgovarati o maltretiranju od strane sustava?
-Da, postoji zlostavljanje jer postoje atribucije spola i roda. Mogu patiti od raka dojke, vaginalnog karcinoma, endometrioze, dijabetesa, hipotireoze, hipovitaminoze D. Ali postoji i izvanredno kašnjenje u dijagnozi, jer smatraju da su to samo "ženske stvari". Oni koriste terminologiju nezamislivu da se koristi kod muškaraca. A ako su hormonalni i endokrini problemi povezani s otrovnom izloženošću okolišu, liječnici više ne znaju gdje potražiti.
-Zašto gledaju u drugu stranu kad postoje dokazi?
-Zato što je lijek kojim se bave dijagnostički i terapijski, ali ne sprječava prevenciju. Vaš bi liječnik opće prakse trebao biti vaš liječnik opće prakse i oni nemaju pojma o okolišu.
"Vaš liječnik opće prakse trebao bi biti vaš liječnik opće prakse"
Pesticidi u hrani koju jedemo
-Španjolska je prvi kupac u Europi pesticida, drugi fungicida i treći herbicida. Hoće li se nešto promijeniti u ekološkom tranzitu?
-Po Eurostatu kupujemo 78.000 tona pesticida, što nas čini zemljom koja troši najviše poljoprivrednih kemikalija. Nema znakova da će promjena biti trenutna. I dalje će se koristiti tone pesticida. I dalje ćemo biti oni koji jedu organsko i oni koji konzumiraju konvencionalne (industrijske) misleći da štede, kada će biti veće potrošnje na zdravlje.
-Ne postoji li način da se zaustavi ovaj korporativizam?
-U Europi sve prolazi kroz skupine za pritisak. U Španjolskoj ne postoje skupine pod pritiskom, ali nema stanovništva ili stručnjaka koji žele raditi stvari drugačije. I nikakve inovacije neće doći, jer je Uprava u potpunosti zaštitila zdravstveni razred kako bi se oglušio na sve to.
- Znanstvenici traže veću prevenciju … -
Da, jer smo godinama dobivali potpore za pisanje tona radova koje nitko ne čita. Godišnje smo proizvodili 20 radova i zato smo prikupili toliko dokaza da bi vas to sada trebalo navesti na djelovanje.
Odluke o onkologiji i molekularnom liječenju donose se s mnogo manje dokaza nego što smo ih prikupili iz okoliša. U kemoterapiji nema toliko dokaza, ali vlade plaćaju puno novca tvrtkama za lijekove. Mora postojati prevencija.
-Morate znati učinke endokrinih ometača, ali znati i kupiti …
-Naravno, morate kupiti organske , sezonske, neprerađene i platiti cijenu koju stvari zaslužuju kako biste bili sigurni da imaju kvalitetu. Ako morate štedjeti, štedite na telefoniji, a ne na hrani. Kvaliteta hrane je ono što najviše zaslužujete.
