3 reforme hrane koje su potrebne Europi
Cristina Rodrigo
Europski parlament suočen je s mogućnošću da se kladi na održivi prehrambeni sustav koji služi za borbu protiv klimatskih promjena.
Europske poljoprivredne politike do danas nisu na odgovarajući način riješile hitne probleme zaštite okoliša, dobrobiti životinja i javnog zdravlja s kojima se danas suočavamo. No, ova je godina presudna u redefiniranju prehrambenog sustava Europske unije.
A to je tako jer Europski parlament ima mogućnost (i dužnost) promijeniti svoje poljoprivredne politike i smanjiti neodrživu razinu proizvodnje i potrošnje životinjskih proizvoda.
Imajući ovaj cilj na umu, prehrambena organizacija ProVeg grupirala je pod tri temeljna stupa reforme potrebne za promjenu europskog prehrambenog modela.
1. Promjena modela protiv klimatskih promjena
Prvi stup održivog europskog prehrambenog sustava je iskorištavanje potencijala biljne hrane. Proizvodnja ove hrane zahtijeva manje resursa i generira manje emisija stakleničkih plinova od one životinjske hrane.
Zapravo, ako bi europsko stanovništvo upola smanjilo potrošnju životinjskih proizvoda, emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede smanjile bi se za 25-40%.
Na isti način, budući da je konzumacija mesa iznad preporučene razine na prehrambenoj razini, a potrošnja povrća ispod, treba dati prioritet konzumaciji potonjeg u menzama i kafeterijama javnih ustanova.
2. Zakoni u korist biljne hrane
Drugi stup zagovara poticajni zakonodavni okvir koji potiče promjene u prehrani. S tim u vezi, označavanje hrane ključno je područje za poboljšanje. Europska komisija mora odbiti zabranu upotrebe imena njihovih odgovarajućih mesnih proizvoda za alternative biljnog podrijetla. Moramo biti u mogućnosti naručiti i prodati "hamburger" s povrćem.
Uz to, fiskalnim mjerama može se potaknuti konzumacija biljne hrane . Primjerice, smanjenje poreza na voće, povrće i mahunarke, kao i na biljne alternative proizvodima životinjskog podrijetla.
3. Preoblikovati zajedničku poljoprivrednu politiku
Treći je stup i najvažniji redizajn Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Oko 70% poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji trenutno se koristi za prehranu stoke, a izravna plaćanja iz ZPP-a iznose do 32 milijarde eura godišnje.
Potpore iz ZPP-a trebale bi prestati favorizirati intenzivno stočarstvo i početi promovirati održivu proizvodnju hrane , uz obvezne mjere za poboljšanje okoliša, dobrobiti životinja i javnog zdravlja.
Ukratko, novi model prehrane Europske unije mora nesporno smanjiti proizvodnju i potrošnju proizvoda životinjskog podrijetla i promicati biljniju prehranu. Samo ćemo na taj način ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma u borbi protiv globalnog zagrijavanja i izgraditi sustav prehrane koji poštuje životinje, naše zdravlje i okoliš.
