Kako se mogu izbjeći sljedeće pandemije?

Manuel Nunez

Ne možemo ponoviti iste pogreške i propuste. Pandemija COVID-19 trebala bi nam pomoći da počnemo raditi bolje i da se suočavamo s klimatskim izvanrednim situacijama.

Pandemija COVID-19, uzrokovana virusom SARS-CoV-2, prva je u povijesti koju su mediji, internet i društvene mreže do minute emitirale .

Međutim, neposrednost nije poslužila za poduzimanje učinkovitih mjera na vrijeme. Što se može učiniti da se ne ponovi? Hoće li nas COVID-19 naučiti suočavati se s drugim izazovima, poput klimatske nužde?

Dolazak virusa u Europu zatekao je vlade drugačijom nogom. Neke su zemlje najavile da će poduzeti sve potrebne mjere ograničavanja (Italija, Španjolska …), dajući izgled kontrole, ali situacija je odmah izmakla kontroli.

Drugi (Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Švedska …) rekli su da će dopustiti da virus to učini radi imunizacije stanovništva, pod pretpostavkom troškova ljudskih života, no na kraju su poduzeli slične hitne mjere suočeni s predvidljivom lavinom bolesti i smrti.

Treba li gospodarstvu ili zdravlju dati prioritet?

Reakcija nacija dokazala je da je malo tko imao učinkovite mehanizme odgovora na virus čija je pojava bila predvidljiva - imali smo iskustvo SARS-a (2002), H1N1 (2009) i MERS-a (2012).

Uz to, vlade su se osjećale zahvaćene rizikom od destabilizacije gospodarstva, što je često glavna briga.

Sada se epidemiolozi i vlade pitaju što dalje. Povjesničar Yuval Noah Harari, čije mišljenje cijene međunarodni čelnici, savjetuje ulaganje u znanost i zdravstvena sredstva za rano otkrivanje virusa i razvoj cjepiva i liječenja.

Predlaže preispitivanje zdravstvene zaštite na globalnom, a ne na nacionalnom nivou kako bi se liječnicima pružilo ono što im treba, pomoglo zemljama s manje resursa i stvorila globalna mreža ekonomske sigurnosti koja bi pomogla siromašnim zemljama i sektorima.

Problem je kako sve to financirati trenutnom organizacijom gospodarstva. Ekonomist Thomas Piketty nada se da će pandemija uvjeriti vlade u potrebu usmjeravanja i planiranja gospodarstva kako bi udovoljilo potrebama ljudi, umjesto da taj zadatak prepusti tržištima.

Kako ćemo se suočiti s klimatskim promjenama?

Ne znamo kada ćemo se morati suočiti s novom pandemijom. Ali znamo da smo već usred klimatske situacije koju još ne rješavamo.

Harari dodaje da bi ista takva logika poslužila u borbi protiv klimatskih promjena. Potrebno je više ulagati u zdravlje i u smanjenje emisije CO2.

Prema Harariju, bilo bi dovoljno uložiti 2% svjetskog bruto domaćeg proizvoda kako bi se izbjegle posljedice klimatskih promjena. U suprotnom, dogodit će nam se isto što i s pandemijom COVID-19: reagirali smo kasno.

Imamo nekoliko dobrih primjera

Stručnjaci (od SZO do epidemiologa na čelu službi za uzbunjivanje u svakoj zemlji) i vlade koje su kasno reagirale i često loše tvrde da nisu mogle učiniti drugačije zbog neznanja o virusu.

Međutim, istina je da je bilo znanstvenika i zemalja koji su djelovali na vrijeme i izbjegli patnju i desetke tisuća smrtnih slučajeva.

U Japanu vlada nije poduzela velike mjere zatvaranja, zatvorila je škole samo u pogođenim područjima, ali građani su znali da bi trebali staviti maske, oprati ruke i poduzeti krajnje mjere opreza, na što su navikli normalno raditi.

U Južnoj Koreji kontrola bolesti temeljila se na upotrebi maski i masivnom izvođenju dijagnostičkih testova koji su omogućili iscrpno praćenje bolesnih i zaraženih, uključujući i asimptomatske.

Također su koristili mobilne aplikacije koje su omogućavale blisku komunikaciju između zdravstvenih službi i građana, a također su upozorili korisnike na blizinu pogođenih ljudi.

Cijeli se korejski sustav razvio kad su se osjećali ugroženima od strane MERS-a, lekcije koju su druge nacije ignorirale.

U Njemačkoj je zabilježen mnogo manji broj oboljelih i umrlih nego u Španjolskoj i Italiji. Kao i u Koreji, tisuće dnevnih dijagnostičkih testova obavljeno je i u Njemačkoj. Imaju i bolnički sustav s mnogo kreveta za intenzivnu njegu (trostruki onaj u Španjolskoj) koji očito omogućuje bolju skrb za ozbiljno bolesne pacijente.

U malom obimu, u Italiji je nošenje maski i testiranje učinilo razliku u regiji Veneto u usporedbi s Lombardijom.

Izazovi za sadašnjost i budućnost

Znamo dovoljno o zaraznim bolestima (uzrokovanim rezistentnim virusima ili bakterijama) da bismo mogli predvidjeti i pripremiti se za sve moguće scenarije. To samo treba biti prioritet za društva.

Pandemija nas je stavila pred potrebu da poboljšamo odgovor WHO-a i nacionalnih uprava. A također i prije važnosti mjera koje možemo poduzeti pojedinačno.

Trebat će nam sve za borbu protiv sljedeće pandemije kad ona stigne i od sada za borbu protiv klimatskih promjena i nepravde. U stvari, obje prijetnje, pandemije i klimatske promjene, imaju zajedničke točke.