Depresija i anksioznost također se liječe prehranom
Claudina navarro
Promjene u prehrani nisu samo za liječenje pretilosti ili kolesterola. Oni su također učinkoviti u poboljšanju stanja mozga i borbi protiv problema poput depresije i anksioznosti.
Soroush Karimi / Unsplash
Hrana utječe na to kako se osjećate emocionalno i mentalno. Stoga je odabir hrane koja dobro čini vašu prehranu učinkovit u prevenciji ili liječenju poremećaja poput depresije i anksioznosti.
Doktor Drew Ramsey, psihijatar i profesor sa Sveučilišta Columbia, prije svega preporučuje povećanje unosa vitamina B12, koji sprečava oštećenje živaca i smanjenje veličine mozga, te omega-3 masnih kiselina, čiji je nedostatak povezan s povećan rizik od samoubojstva i depresije.
Depresija i anksioznost mogu se liječiti prehranom
Ramseyu je poboljšanje prehrane neophodno za suzbijanje epidemije depresije koja pogađa mnoge odrasle osobe u razvijenim zemljama. Nutritivno podržavajuće liječenje depresije mora biti jednako normalno kao i za dijabetes, pretilost, kolesterol ili hipertenziju.
B12 i dodatak omega-3
Ključno je povećati doprinos određenih mikroelemenata koji se nalaze u biljnoj hrani i imajte na umu da su minimalne preporuke dvije porcije voća i tri porcije povrća. No, strogo biljnoj prehrani nedostaje vitamina B12 i ograničen je u omega-3 izvorima.
Iz tog razloga Ramsey smatra potrebnim, kao i većina stručnjaka, da vegetarijanci i vegani uzimaju dodatke vitamina B12. Također preporučuje uzimanje dugolančanih omega-3 masnih kiselina kao dodatak EPA i DHA, premda tijelo može masne kiseline sintetizirati iz alfa-linolenske kiseline, koja se nalazi u nekim namirnicama, poput sjemenki lana i oraha.
Voće i povrće daje vam sreću i osjećaj zadovoljstva
Još nema mnogo studija o utjecaju prehrane na rad mozga. Jedno od najistaknutijih istraživanja proveli su liječnici Redzo Mujčić sa Sveučilišta Queensland (Australija) i Andrew J. Oswald sa Sveučilišta Warwick (Ujedinjeno Kraljevstvo) koji su pokazali da povećanje potrošnje voćnih porcija a povrće povećava osjećaj sreće i zadovoljstva životom. Studija je provedena s 12 000 ljudi i objavljena je u American Journal of Public Health.
Drugo istraživanje na 422 mlade odrasle osobe s Novog Zelanda i Sjedinjenih Država pokazalo je da ljudi koji jedu više voća i povrća uživaju višu razinu mentalnog zdravlja i opće dobrobiti. Te su koristi povezane samo s konzumacijom cjelovitog i sirovog svježeg voća, vjerojatno zato što prerađeni proizvodi imaju niže razine vitamina C i vitamina B, prema Tamlin Conner, autorici studije i istraživačici sa Sveučilišta Otago.
Jedna od prvih studija kvalitete koja je utvrdila može li promjena prehrane pomoći u liječenju depresije objavljena je 2022-2023. godine. U studiji, koju je vodio psihijatar i epidemiolog Felice Jacka, sudionici koji su tri mjeseca slijedili mediteransku prehranu poboljšali su svoje raspoloženje i smanjili razinu tjeskobe više od ljudi koji su primali samo psihološki tretman.
Učinak kroz crijevnu mikrobiotu
Dio pozitivnog učinka mediteranske prehrane može biti i zbog blagotvornog djelovanja povrća na sastav crijevne mikrobiote. Istraživanja sugeriraju da bi zdrav crijevni mikrobiom mogao biti važan u stvaranju neurotransmitera poput serotonina koji regulira raspoloženje.
Uz to, korisna mikrobiota povezana je s proizvodnjom drugih tvari kao što su butirat, 3,4-dihidroksifeniloctena kiselina ili gama-aminobuterna kiselina (GABA), koje su povezane s prevencijom depresije.
Doktorica Lisa Mosconi, koja je također proučavala učinak mediteranske prehrane na mozak, preporučuje uklanjanje prerađene hrane iz prehrane, minimiziranje mesa i mliječnih proizvoda te jesti više povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki kako bi se smanjio rizik od razvoja degenerativnih mentalnih bolesti, poput senilne demencije ili Alzheimerove bolesti.
Više boje na tanjuru
I Lisa Mosconi i Drew Ramsey preporučuju dodavanje više boja na tanjur pomoću biljne hrane poput paprike, borovnice, batata, kupusa i rajčice. Ova hrana sadrži visoku razinu fitonutrijenata koji smanjuju upale u tijelu, uključujući mozak, i potiču stvaranje novih neurona u odrasloj dobi.
