Kako se nositi s zatvorenošću u samoći

Živjeti u ovoj krizi koja nas je socijalno izolirala može postati posebno teško kad se suočimo sami. Donosimo vam nekoliko savjeta za održavanje zdrave emocionalne ravnoteže u tim okolnostima.

Lenjin Estrada / Unsplasch

Zbog (nužnog) zatočeništva da patimo od krize s koronavirusom, mnogi ljudi koji žive sami već su tjednima u svojim domovima, a nisu mogli imati izravan kontakt s obitelji, prijateljima ili suradnicima. Te izvanredne okolnosti socijalne izolacije mogu na kraju donijeti neke psihološke probleme koji se dodaju emocionalnoj traumi koju svi dijelimo.

Otpornost ljudi i njihov više ili manje ekstrovertiran ili introvertiran karakter označit će način suočavanja s tim zatvorom.

Kao ljudska bića kakva jesmo, život u društvu je u našoj genetici označen kao jedna od naših osnovnih osobina koja nas je nagnala da prebrodimo opasnost koju su nekada životinje i neprijateljska priroda predstavljale za opstanak naše vrste. Iako živimo sami, gotovo svi mi svakodnevno težimo održavanju izravnog kontakta s drugim ljudskim bićima, pa naglo uskraćeni tretman može postati vrlo teško asimilirati.

Psihološki otežavajući čimbenik koji svima nama povećava razinu stresa i tjeskobe je taj što ovo zatvaranje nije traženo. Iako je istina da to možemo razumjeti i prihvatiti bez oklijevanja, za opće dobro, istina je i da to nismo imali mogućnost sami odabrati.

Ovo smanjenje naših kretanja i naše sposobnosti donošenja odluka značilo je vrlo nagli prekid našeg uobičajenog života.

Za mnoge ljude koji odluče živjeti u samoći, ali koji su socijalno vrlo aktivni, zatvaranje je značilo iznenadni i nehotični prestanak svih njihovih društvenih aktivnosti i svih izravnih kontakata s drugim čovjekom. Psihološki problemi možda neće potrajati dugo.

Želio bih naglasiti da ovo zatočenje u samoći nije utjecalo samo na starije ljude ili odrasle koji su odlučili živjeti na ovaj način, već i na studente ili radnike koji žive izvan svojih matičnih domova, samohrane majke (koje su lišene slobode pomoć drugih odraslih), njegovatelji uzdržavanih ljudi itd. Svi su ti slučajevi pod visokim psihološkim rizikom zbog usamljenosti.

Učinci izolacije u samoći

To su glavni emocionalni rizici koje ova nehotična socijalna izolacija može nositi.

• Tuga: Nedostatak socijalnog kontakta može dovesti do dinamike tuge i simptoma depresije koji se mogu pogoršati ako ova situacija traje dugo.
• Stres i anksioznost: Usamljenost sama po sebi uzrokuje fizički stres. Nismo dizajnirani da živimo sami i, iako to možda nećemo primijetiti u kratkom roku, naše tijelo počinje trpjeti simptome stresa kad provodimo puno vremena izolirano od drugih ljudi.
• Problemi sa spavanjem: promjene u obrascima spavanja i smanjenjem broja sati odmora može dogoditi.
• Monotonija: ulazak u ponovljeni ciklus aktivnosti i rutina, a da nas nitko ne kontrira ili nam pomogne da se izvučemo iz monotonije, također može pogoršati simptome depresije.
• Fizički problemi: Usamljenost koja se održava dulje vrijeme može povećati vjerojatnost kardiovaskularnih problema ili depresirati imunološki sustav.

Načini da vaš um ostane aktivan ako živite sami

Ako ste ograničeni na samoću, evo nekoliko preporuka da pokušate ostati aktivni ovih dana i na taj način moći voditi brigu o svom fizičkom i emocionalnom zdravlju.

• Razbijanje monotonije

Jedna od najvećih opasnosti zatvaranja je prepuštanje monotonosti i neaktivnosti. Moramo postaviti male dnevne ciljeve poput proučavanja određene teme, čitanja nekoliko stranica knjige koja nas zanima ili trošenja vremena na kreativne aktivnosti poput vježbanja instrumenta, slikanja, pisanja itd. Ispunjavanje ovih malih ciljeva ohrabrit će nas da nastavimo sa zadacima sljedeći dan.

Moramo izbjeći po svaku cijenu padanje u odugovlačenje i lijenost.

• Kontakt putem interneta

Možemo trpjeti fizičku usamljenost, ali to ne mora biti socijalna usamljenost. Vrlo je zdravo održavati kontakt, koliko je to moguće, s obitelji i prijateljima putem internetske veze. Ovo je možda dobar trenutak da se ponovno povežete s ljudima koje cijenite, ali s kojima dugo niste razgovarali.

• Psihička vježba

Sport je bitan. Ovisno o prostoru koji imate kod kuće, mogu se zakazati različite aktivnosti. Moramo si postaviti cilj da dnevno radimo malu rutinu vježbanja.

• Vijesti dijeta

Nije prikladno biti kontinuirano svjestan najnovijih vijesti o koronavirusu. Da, dobro je biti svakodnevno informiran, ali nije potrebno pregledavati najnovije podatke o smrtnim slučajevima u svakoj zemlji svakih pet minuta. Nije mentalno zdravo ostati usidren cijeli dan na negativnoj strani situacije.

• Humor

Kako bismo se suprotstavili svim bolovima i tuzi koja nas okružuje, možemo njegovati dobro raspoloženje bilo filmovima ili video zapisima koji nam se sviđaju ili dijeljenjem anegdota i šala s prijateljima (on-line). Ako vidimo samo negativnu stranu karantene, svaki dan će nam biti teže.

I na kraju, ovaj posljednji savjet namijenjen je onima koji poznaju situacije ljudi koji žive sami. Pokušajmo, koliko je to moguće, održavati kontakt s njima. To možete putem Interneta, telefona ili gledanjem kroz prozor da biste razgovarali sa susjedom.