"Od zlostavljanja antibiotika postajemo bolesni", upozorava nas dr. Martin J. Blaser
Cristina Saez
Dr. Martin J. Blaser istražuje učinke antibiotika na crijevne bakterije i opće zdravlje. Njegov je savjet da ih izbjegavate ako nisu nužno potrebni.
To što smo alergični, debljamo se ili na kraju razvijamo dijabetes ili čak rak može imati puno veze s uzimanjem previše antibiotika , upozorava Martin J. Blaser , liječnik i mikrobiolog koji vodi program za ljudske mikrobiome na New York School of Medicine.
Dr. Martin J. Blaser vodeći je svjetski autoritet za poznavanje nuspojava antibiotika .
Uzimanje više antibiotika nego što je potrebno uzrokuje bolest
-Vodio je bitku protiv antibiotika.
-Nikako. Nisam protiv, već naprotiv, za. Ali, i ovo je vrlo važno da bude jasno, sve dok se pravilno koriste. Oni spašavaju živote! Problem je što se u većini slučajeva daju u slučajevima kada nisu potrebni.
-Zašto?
-U ovome je svaki liječnik svijet. Nebrojene su situacije koje ovise o tumačenju liječnika, ali jasno je da, općenito, primjenjujemo previše antibiotika. U Sjedinjenim Državama 60-80% antibiotika koji djeca uzimaju nije potrebno.
-To je vrlo visoka cifra …
-Naravno! I liječnici i građani vjeruju da im se ništa ne događa, da nemaju troškove za zdravlje. Ali naš rad pokazuje da čine štetu, jer povećavaju rizik od bolesti tijekom života. A ja imam primjer kod kuće.
-Reci nam.
-Kad je moja kćer bila mala, patila je od strahovitih upala uha. Njezin je pedijatar propisao mnoge antibiotike kako bi ubio te strašne infekcije. I nisam ništa rekao, jer smo bili uvjereni da će joj ublažiti bol i spriječiti komplikacije. Ali volio bih da nisam.
-Zašto?
-Kći mi je celijakija. Uzimanje mnogih antibiotika tijekom prvih godina života povećava rizik od razvoja celijakije. Postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati, poput carskog reza, hranjenja djeteta adaptiranim mlijekom, lijekova koji se daju … Sve to utječe na mikrobiotu.
-Što je s adaptiranim mlijekom?
-Ne služi za prehranu mikrobiote. Majčino mlijeko sadrži ureu, tvar koju bebe ne mogu probaviti, ali korisne bakterije u njihovim crijevima trebaju joj da bi napredovala.
"Formula mlijeko i antibiotici štete budućem zdravlju beba"
-Kako ste postali sumnjičavi prema antibioticima?
-Jednog dana sam se sjetio da su ih poljoprivrednici tovili stoku i shvatio sam da to isto radimo sa svojom djecom. Primjena antibiotika i pretilost djece i odraslih su povezani. Provjere koje provode zdravstvene vlasti često pokazuju da u mlijeku i mesu ima tragova antibiotika.
-Utječu li i oni na razvoj imunološkog sustava?
-Da. jedna od funkcija crijevne flore je treniranje našeg imunološkog sustava. Ako te bakterije ubijemo antibioticima, naša obrana se 'krivo odgoji'. Kao posljedica, povećavaju se alergije i metaboličke bolesti.
-Također je povezan sa sindromom iritabilnog crijeva ili Crohnovom bolešću.
-Tako je. Svaka doza antibiotika koju dijete primi povećava rizik.
-Da li probiotici pomažu?
-Mogli bi pomoći u obnavljanju crijevne mikrobiote, ali trenutno nam nedostaju, po mom mišljenju, dobri probiotici. Osim dizajniranja novih probiotika, važno je i da dizajniramo bolje lijekove, više usredotočene na djelovanje na određene bakterije, minimalizirajući kolateralnu štetu. Uvjeren sam da ćemo za nekoliko godina, kad budemo u stanju razumjeti mikrobiotu, analizirati djetetov izmet, identificirati mikroorganizme koji nedostaju i primijeniti odgovarajući probiotik.
